Od tradicije Dubrovačkih ljetnih igara, Filmskog festivala u Puli, splitskih zidina Dioklecijana, Huma - najmanjeg gradića na svijetu, Tvrđe u Osijeku do jedinstvene lokacije svjetske prirodne baštine Plitvičkih jezera i niza kreativnih glazbenih, likovnih, dizajnerskih, prirodnih oblika u kojima se pojavljuje – svaki oblik kulture sastavni je dio bogatstva slike i imidža zemlje. Glazbom, umjetnošću i komunikacijom kultura se infiltrirala u naše živote, utječe na navike, osjećaje, stilove i ponašanja i predstavlja industriju koja zarađuje, ali i utječe na imidž zemlje i filtrira se u druge države i narode.

Kultura kao sastavni dio identiteta

Pretvaranje kulture u izvozni proizvod u regiji gdje se često doživljava kao nužni izdatak zahtijeva kreativne pristupe i promišljanje izvan okvira, dok se naglasak stavlja na razumijevanje da kultura može biti resurs za ekonomski rast i pozitivno utjecati na imidž zemlje. Ona kao izvozni proizvod predstavlja izazov, ali i priliku koja može obogatiti kulturno nasljeđe i potaknuti gospodarski razvoj. Za mnoge zemlje i regije, kultura je postala neizostavna komponenta njihovog identiteta, a njezina ekonomska vrijednost postaje sve očitija.

Kultura kao izvozni proizvod

Nakon ere američke popularne kulture, koja je u 20. stoljeću preplavila svijet, jačajući globalni američki utjecaj, danas svjedočimo utjecaju turskih sapunica i korejskog popa, ali i usponu tzv. malih kultura. S druge strane, kultura se, nerijetko u utrci profitom i dodvoravanju trendovima pretvara u nekulturu. Može li trap zamijeniti klasičnu glazbu? Kako se približiti mlađim generacijama? Kako kulturu u Hrvatskoj i regiji, gdje se često doživljava kao nužni izdatak, pretvoriti u izvozni proizvod? Jesmo li spremni prihvatiti nove kulturne izričaje, kako bi izgledao život bez kulture, ima li kultura podršku institucija i korporacija, je li kultura trošak ili ulaganje, trebamo li komercijalizirati baš svaki oblik kulture, kako kulturu mudrije pakirati i nuditi tržištu te kojim kulturnim proizvodima možemo fascinirati svijeta?

Odgovore na ova pitanja, kao i o prilagodbi trendovima koji postaju dijelovi kulture i o sve prisutnijoj utrci s profitom, na Weekendu.16 raspravljat će Matej Meštrović, pijanist i skladatelj te jedan je od istaknutijih ambasadora hrvatske kulture u svijetu. Najavljenom kompozicijom i izvedbom scenskog djela posvećenog Kralju Tomislavu u New Yorku, Meštrović će zasigurno povećati „izvoz“ naše kulture. Panelistica Iva Hraste Sočo, intendantica HNK, koja je svojevremeno djelovala i u Ministarstvu kulture te je kao diplomatkinja u svojstvu savjetnice za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču doprinijela promociji hrvatske kulturne baštine, dat će relevantan uvid u današnje kulturne trendove. Sudionik panela je i Predrag Grubić, voditelj korporativnih komunikacija Adris grupe, koja je utemeljila i Zakladu Adris s ciljem provedbe društvene odgovornosti kroz projekte poticanja kulture, umjetnosti i znanosti. Na panelu će sudjelovati i Vesna Karuza Podgorelec, urednica na HRT-u, a sve uz moderatorsku palicu prof. dr. sc. Bože Skoke na panelu pod nazivom „Pošto kila kulture“.

A kako će se rovinjska publika kulturno uzdići, možete saznati u detaljnom programu Weekenda koji možete pronaći ovdje, a sve novosti možete pratiti putem službenih Facebook, Instagram i Linkedin profila Festivala.