Otvaranjem ulične izložbe u izlogu u Maksimirskoj cesti 10, danas u 13 sati, predstavit će se dvadesetak fotografija istaknutih hrvatskih fotografa iz fundusa Muzeja grada Zagreba koji su svoju inspiraciju potražili na prostoru Maksimira, poput Josipa Kokalja, Vladimira Guteše, Vladimira Horvata, Milana Pavića, Šime Radovčića, Pavla Cajzeka, Radiše Mladenovića te izabrane fotografije nepoznatih autora.

Izložba će biti otvorena do kraja ove godine, a ona je ujedno i poziv stanovnicima Maksimira, ali i drugih dijelova Zagreba koji posjeduju građu vezanu uz prostor Maksimira, odnosno njegovih prepoznatljivih mjesta poput park-šume Maksimir, stadiona u Maksimiru, NK Dinama i drugih manje poznatih kvartovskih punktova, da se jave u Muzej grada Zagreba (tel.: 01 4851 – 361) do 6. prosinca 2013. te da se i sami donacijom ili posudbom svojih predmeta uključe u pripremu izložbe.

Središnje događanje bit će velika studijska izložba o Maksimiru u Muzeju grada Zagreba na proljeće 2014., a tijekom priprema za tu veliku izložbu kustosi muzeja nastojat će prikupiti raznovrstan materijal koji bi trebao obuhvatiti današnje granice gradske četvrti Maksimir, odnosno prostor od Kvaternikova trga na zapadu do okretišta tramvaja u Dubravi te od Remeta na sjeveru do Zvonimirove ulice na jugu.
Zagrebački kvartovi autorski je projekt Kristijana Strukića, kustosa Muzeja grada Zagreba, koji je započeo još prije tri godine, a do sada su se predstavili kvartovi Trnsko i Dubrava.

Osnovni je cilj projekta taj da se izložbama, dokumentarnom građom te istraživačkim pristupom prikaže razvoj grada i predstave kvartovi koji su se razvijali nakon Drugog svjetskog rata te do sada nisu bili valorizirani poput starog Zagreba, odnosno Gornjeg i Donjeg grada. Prema riječima Kristijana Strukića, osim povijesnog aspekta, važno je predstaviti i sadašnji, aktualni trenutak zagrebačkih kvartova te na taj način snažnije povezati muzej s društvenom zajednicom u kojoj djeluje i potaknuti stanovnike da se uključe u akcije koje se odnose na njihovo neposredno okruženje.

Načini formiranja i definiranja kvartova, kao i stvaranje njihova identiteta predstavljaju se kroz različite interpretativne razine, od prožimanja povijesti, urbanizma i arhitekture, gospodarstva, društveno-kulturnog života poput glazbe, sporta pa do svakodnevice.

Važan je dio projekta i suradnja s lokalnim udrugama, a suradničke su organizacije treće dionice projekta Centar za kulturu Maksimir i Javna ustanova Maksimir. Pripremama su se dosad priključili i Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, Udruga Susjed pomaže susjedu i Virtualni muzej Dotrščina.