Izložbu ’Magija skulpturalnog pokreta’ Alexandera Caldera, američkog kipara 20. stoljeća, koja je još jedan veliki međunarodni projekt Umjetničkog paviljona nakon Miroa, Rodina, Giacomettija, pogledalo je dosad skoro dvadeset tisuća posjetitelja. Taj će se broj i mijenjati, jer je izložba otvorena do 5. siječnja.

Izložena su Calderova djela nastala od tridesetih do sedamdesetih godina, mobili, stabili i slike, a posuđeni su iz prestižnih svjetskih muzeja, Centra Georges Pompidou iz Pariza, muzeja Tate Modern iz Londona, Ludwig Museuma iz Koelna, danskog Louisiana Museuma, kolekcije Peggy Guggenheim iz Venecije.

U Umjetničkom paviljonu mogla se razgledati i izložba ‘Dušan Džamonja - pedesete i šezdesete’ sa sedamdesetak skulptura, crteža i uvećanja, kao podsjetnik na sam početak karijere tog istaknutog hrvatskog umjetnika i na njegov prelazak od figuracije prema apstrakciji.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Franka Batelić, Dani Olmo, Zlatko Hasanbegović, Ivan Mrvoš…

MUO: Izložba o Visovcu najveći ovogodišnji projekt

Najveći ovogodišnji projekt Muzeja za umjetnost i obrt je izložba ‘Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini’, na kojoj je prvi put u 600 godina, predstavljeno blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu.

U oko mjesec dana od otvorenja vidjelo ju je oko četiri tisuće posjetitelja, a može se razgledati do početka veljače. Izložbu prati monografija s rezultatima istraživanja građe koja svjedoči o stoljetnim vezama tog otočića s najvećim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

MUO je postavio i izložbu jednog od najvažnijih predstavnika ruske avangarde Aleksandra Rodčenka, koja je pod nazivom ‘Revolucija u fotografiji’, bila otvorena u sklopu Dana Moskve u Zagrebu, s više od 150 fotografija.

Niz izložbi u MSU, najposjećenija ona posvećena Josefu i Anni Albers

Muzej suvremene umjetnosti organizirao je u svim svojim prostorima brojne izložbe, a najveću je posjećenost, s više od 7600 ljudi, ostvarila višeosjetilna izložba ‘Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo’, posvećena baštini tog umjetničkog para, umjetnika i profesora Bauhausa.

Izložene su slike, grafike i tapiserije, pregled njihova stvaralaštva od dvadesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Posebnost projekta je što je prilagođen slijepim i slabovidnim osobama, s obzirom na to da su dosad izložbe bazirane na taktilnom doživljaju uglavnom bile ograničene na figuralno slikarstvo i skulpturu.

MSU je postavio i samostalnu izložbu Mirjane Vodopije ‘Lutajući krajolik’, s tridesetak radova umjetnice na temu pejzaža, koja je dobila i Nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnosti za najbolju izložbu u 2019.

Berberova izložba zasad najposjećenija u Klovićevim dvorima

Klovićevi dvori su izložbom ‘Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935.’, otvorenom do 1. ožujka, obilježili 90 godina osnutka jedne od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnog razdoblja.

Očekuje se da će taj reprezentativan presjek djelovanja protagonista Zemlje biti njihov najuspješniji ovogodišnji projekt, no zasad je najviše posjetitelja, njih više od devet tisuća, privukla monografska izložba Mersada Berbera, čija je prva izložba nakon 31 godine, predstavila njegov impozantan crtački i slikarski mozaik.

Picasso u ‘Mimari’ uzburkao likovnu scenu na kraju godine

Na samom kraju godine likovnu je scenu uzburkala vijest da će se javnosti prikazati dva dosad nepoznata djela Pabla Picassa s početka 20. stoljeća - ulje na platnu ‘Žena i gitara’ i kolaž ‘Mandolina i gitara’.

Izložbu ‘Otkrivajući remek djela’, kojoj je Muzej Mimara samo domaćin, pratila su medijska nagađanja o tome da djela vjerojatno nisu originali, što su demantirali predstavnici anonimnog vlasnika, stručnjaci koji su proteklih dvadesetak godina ispitivali slike s ciljem dokazivanja njihove autentičnosti.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Mia Dimšić, Nina Badrić, Davor Bernardić, Marin Rozić…

Kako izložba traje do kraja godine iz ‘Mimare’ još ne izlaze s konačnim brojem onih koji su vidjeli te slike, no ističu kako im se znatno povećao interes za stalni postav, koji je ove godine obišlo skoro 30 tisuća posjetitelja.

S više od dvije tisuće ljudi najposjećenija ovogodišnja izložba tog muzeja bila je retrospektiva Nikole Plečka, poznatijeg kao Nik Titanik, s nekoliko stotina njegovih karikatura od druge polovice 80-ih do danas.

Moderna galerija: Nakon Mašića veliki interes za Ikonografiju grada

Moderna galerija zabilježila je najveću posjećenost, s 19 tisuća ljudi, na izložbi ‘Nikola Mašić, Plemeniti realist’, koja je bila otvorena u prosincu prošle godine, ali je bila produljena na ovu zbog velikog interesa. Sa stotinjak djela bilo je to prvo cjelovito predstavljanje opusa tog začetnika hrvatskog modernog pejzažnog slikarstva i prvog hrvatskog animalističkog slikara.

Već se sada zna da će ju po broju posjetitelja nadmašiti nedavno otvorena izložba ‘Ikonografija grada II. (1950.- 2000+) Vizije grada’, čiji je prvi dio 2010. razgledalo 30 tisuća ljudi. Ta izložba, otvorena do 23. veljače, donosi više od 500 radova na temu grada kao simbola kulture, pisma, znanosti, komunikacije, civilizacije i duhovnih vrijednosti.

Nagrade likovnjacima, ali i gubitak izlagačkog prostora

Za područje likovne i primijenjene umjetnosti Nagrada ‘Vladimir Nazor’ u 2018. za životno djelo nagrađena je Nevenka Arbanas, a Godišnja nagrada dodijeljena je Matku Mijiću za retrospektivnu izložbu u Modernoj galeriji.

Za područje arhitekture i urbanizam Nagradu za životno djelo dobio je Branko Silađin, a Godišnju nagrada Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, Dva arhitekta – arhitektonski studio, za zgradu Vinarije u Kutjevu.

Pred kraj godine strukovna udruženja dodijelila su tradicionalne nagrade - akademska kiparica Marija Ujević-Galetović osvojila je Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika, dok je dobitnica Nagrade za životno djelo ULUPUH-a keramičarka Dora Pezić Mijatović.

Nakon više desetljeća u Tkalčićevoj ulici hrvatski primijenjeni i naivni umjetnici ostali su bez svojih tamošnjih izlagačkih prostora koje su dobili od Grada Zagreba - na mjestu Galerije ULUPUH i Galerije Mirko Virius ubuduće će biti ugostiteljski objekti.

Galerija ULUPUH pronašla je novo mjesto za izlaganje u Ilici 13 i njezini čelnici kažu da idu afirmativno dalje, dok Galerija Mirko Virius još traži novu lokaciju.

Bila je ovo i godina u kojoj su s likovne scene zauvijek otišli Vasilije Jordan, Dalibor Jelavić, Šime Perić, Franjo Klopotan, Zlatko Zlatić, Ivan Antolčić.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Nenad Bjelica, Massimo, braća Sinković, Gordan Jandroković…