Na sjeveru Istre, regije koju bije glas najkulturnije, pored filma buja i kazalište. Odmah se, ne samo zbog datuma, nameće inače nenametljivi Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav, koji u Umagu vodi redatelj Damir Zlatar Frey. Od 1. do 10. srpnja, ovaj mali-veliki festival nudi niz zanimljivih gostovanja iz cijele regije, na svim jezicima koji se barem donekle mogu razumjeti.

Istarski i ljetni, ali ipak ne obalni, jest i Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu, jedino ljetno mjesto susreta suvremenih plesača u Hrvatskoj. Od 22. do 26. srpnja, Snježana Abramović Milković u središte Istre dovest će japansku kompaniju Original Tempo za otvaranje te Marcela Lija Antuneza, osnivača grupe La Fura Dels Baus, s predstavom 'Protomembrana'.

Među istarske festivale ulazi i PUF, koji će izvedbene prostore Pule i ove godine početkom srpnja ispuniti češkom, poljskom, belgijskom, francuskom i hrvatskom avangardom, kao i njezinim odjecima.

Ako se u jednu rečenicu spoji Istra i kazalište, prva je asocijacija brijunski Ulysses, koji u svojoj jedanaestoj sezoni nudi Brechta, točnije njegov 'Zadrživi uspon Artura Uija', ali s dodatkom 'Brecht Cabaret'. Satiru na račun ne samo njemačkog nego svakog društva koje ne želi prepoznati kriminalne procese u sebi za premijeru 22. srpnja priprema Lenka Udovički i u njoj igraju Ozren Grabarić, Mladen Vasary, Mislav Čavajda... Rade Šerbedžija nije u tom projektu, ali moći će ga se vidjeti u kolovoskim reprizama 'Oluje' i, naravno, 'Kralja Leara'.

Premijerom se mogu pohvaliti i Riječke ljetne noći, koje startaju 28. lipnja spektaklom francuske Compagnie Transe-Express, ali glavni adut čuvaju za 12. srpnja, skrivenu među glazbenim i baletnim gostujućim ili domaćim naslovima. Riječ je o adaptaciji hvaljenog romana Dubravke Ugrešić 'Baba Jaga je snijela jaje' iz pera mladog, ali uspješnog Ivora Martinića, koju s više nego zanimljivom podjelom postavlja Ivica Buljan. Ana Karić, Alma Prica, Milena Zupančič, Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Tanja Smoje i drugi neće, sudeći po redatelju, odraditi lektiru za gledatelje nego će ovoj fantastično-feminističkoj priči dodati još pokoju dimenziju.

Između velikih ljetnih festivala iza kojih stoje ili kazališne kuće ili tradicija uklesana u kamen, ugurao se prije petnaest godina u termin drugog tjedna kolovoza i Zadar snova. Festival nezavisnog i novog kazališta ovoga se puta predstavlja u mono i duodramskoj formi, od pariškog Orian Theatre i njihove predstave 'Beckett' do sola Poljakinje Monike Wachowicz i nastupa Borisa Kadina ispred grupe-projekta Via Negativa ili Selme Banich kao – Selme Banich. Senka Bulić, koja bi lako ušla u takav program, i često jest, ove godine ima drugog posla nešto južnije, jer vodi dramski dio 57. Splitskog ljeta. Pored premijere baleta 'Grk Zorba' u koreografiji Ištvana Hercoga, među splitskim premijerama ističu se Euripidova 'Hekuba' sa Zojom Odak i Sergejem Trifunovićem u režiji rumunjskog redatelje Felixa Alexe 8. kolovoza. Važno je i gostovanje multimedijalnog projekta 'Satis sunt mihi pauci' francuskog novokazališnog umjetnika Jean-Michela Bruyerea.

Iako četrnaesto izdanje susreta Glumci u Zagvozdu nema premijernih izvedbi, riječ je o fešti koju mnogi kazalištarci ne žele propustiti na putu do Dubrovnika i njegovih Ljetnih igara, i dalje najvećeg ljetnog festivala. S otvaranjem 10. srpnja, koje postavlja Franka Perković prema scenariju Gorana Ferčeca, a uz reprize prošlogodišnjih 'Spašenih' i 'Revizora', 62. Igre nude čak tri premijere: baštinsku 'Kate Kapuralicu' u režiji Darija Harjačeka 26. srpnja, autorski projekt Ivane Sajko potpomognute glazbenom braćom Sinkauz 'Prizori s jabukom' 6. kolovoza te 21. kolovoza Sofoklovog 'Kralja Edipa', kojeg postavlja slovenski gost Eduard Miler. Svima je ovo prvi rad na Igrama, što govori o otvaranju koje je u dramski segment ovog festivala unijela Dora Ruždjak Podolski.

Kontinentalna Hrvatska također se može pohvaliti nekolicinom festivalskih ljetnih događanja, od Virovitičkog kazališnog ljeta do Osječkog ljeta kulture, koje ove godine premijerno nudi komad 'Jedna žudnja, dva bodeža i tri demona u kosi' Marijane Nole u režiji Aide Bukvić te 'Emila i detektive' u režiji Nikole Zavišića. Na koncu, ostaje Zagreb s vječnom Glumačkom družinom Histrion, scenom Amadeo i EXIT-om u muzeju.