DANI SATIRE FADILA HADŽIĆA

Ljubitelji oštrog, britkog i duhovitog kazališta dolaze na svoje

22.05.2019 u 09:55

Bionic
Reading

Ovogodišnje Dane satire Fadila Hadžića, koji se od 1. do 18. lipnja održavaju u Satiričkom kazalištu Kerempuh, otvara splitsko Hrvatsko narodno kazalište predstavom 'Kroćenje goropadnice' u režiji Ivana Plazibata, a slijedi još 12 satiričnih i komediografskih komada iz regije po izboru selektorice Željke Turčinović, među kojima se ističe nagrađivani autorski projekt Bobe Jelčića 'Zašto je poludeo gospodin R' u izvedbi Jugoslovenskog dramskog pozorišta

Na ovogodišnjim Danima satire Fadila Hadžića, međunarodnom festivalu koji promiče predstave satiričnog i komediografskog prosedea, sveukupno će se predstaviti 13 društveno i umjetnički relevantnih predstava iz Hrvatske, Srbije, Slovenije te Bosne i Hercegovine po izboru selektorice Željke Turčinović.

Osim predstava realiziranih u velikim nacionalnim kućama, poput Jugoslovenskog dramskog pozorišta, koje se predstavlja autorskim projektom Bobe Jelčića 'Zašto je poludeo gospodin R', na programu će biti nekoliko manjih nezavisnih produkcija, kao što su primjerice 'Brodolomke' u koprodukciji Kazališta Moruzgva i Ludens teatra te 'Sirena i Viktorija' Teatra Rugantino, koje također hrabro i beskompromisno seciraju društvo, ukazujući kroz satiru i smijeh na njegove neuralgične točke. Dakle, poklonici oštrog, britkog i duhovitog suvremenog kazališta te raznovrsnih estetika i pristupa kazalištu i ove će godine doći na svoje.

Kroćenje goropadnice
  • Kroćenje goropadnice
  • Kroćenje goropadnice
  • Kroćenje goropadnice
  • Kroćenje goropadnice
  • Kroćenje goropadnice
    +23
Dani satire Fadila Hadžića 2019. Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matko Biljak

'Ove godine prijavljena je čak četrdeset i jedna predstava. Većinu ih karakterizira kritičan odnos prema društvenoj stvarnosti, a njihov žanrovski raspon rasprostire se od satirične groteske i burleske do kabarea i komedije klasičnijeg tipa, uz često ispreplitanje i kontrapunktiranje različitih vrsta humornog izraza, pa čak i njegovo približavanje tragikomičnim obrascima', kaže izbornica festivala Željka Turčinović, dodajući da je iz te ponude izabrala njih trinaest, a koje svojim visokim izvedbenim standardima, redateljskom inventivnošću te provociranjem različitih vrsta smijeha afirmiraju satiričko-komediografski kazališni izričaj.

Pojasnila je da se većina izabranih predstava ubraja u sferu angažiranog, problemski fokusiranog kazališta, no nije bježala, kaže, ni od dobro skrojenih komercijalnih uradaka koji publiku vesele i nasmijavaju, ali joj istovremeno nude poticaj za razmišljanje.

Izvanserijski projekt izvanserijskog redatelja

Za autorski projekt redatelja Bobe Jelčića 'Zašto je poludeo gospodin R' u izvedbi Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda može se reći da je jedan od favoriziranih naslova. Već je uoči praizvedbe, koja je održana prošle godine, umjetnički ravnatelj tog kazališta Gorčin Stojanović napomenuo kako je riječ o izvanserijskom projektu izvanserijskog redatelja s kojim su dogovarali suradnju deset godina. 'Nije konvencionalna forma, a nije ni eksperiment, već teatar Bobe Jelčića', konstatirao je Stojanović tom prigodom. Predstava je oduševila beogradsku publiku i kritičare. Jelčić je dobio nagradu JPD-a za najbolju predstavu sezone, a jednoglasno je proglašena najboljom i na 23. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu 'Bez prevoda' u Užicama. Na istom festivalu Jelčić je dobio nagradu za najbolju režiju, a Boris Isaković za najbolju mušku ulogu Gospodina R.

Predstava je rađena po motivima filma angažiranog njemačkog redatelja Rainera Wernera Fassbindera i Michaela Fenglera iz 1970. i u apsurdno-komičnom, ironijskom registru propituje njemačko društvo 25 godina nakon rata, kada se zemlja ubrzano razvija te rađa neoliberalizam koji gazi sve pred sobom. Predstava se najavljuje kao djelo iznimne društvene kritičnosti, radikalan i šokantan komentar modela 'jednodimenzionalne egzistencije', koji se fokusira na odnos pojedinca i društva te na njegov intimni svijet te etičke i moralne norme.

'Nakon rata Njemačka počinje izrastati u veliku silu i u tom naponu grize sve pred sobom. U tom procesu javljaju se začeci neoliberalnog kapitalizma, a s druge strane i pobune koju je donijela 1968., kao i nove politike Wilija Brandta. U tom žrvnju mehanizama države veliki teret pada na pojedinca, od njega se mnogo očekuje i on je i u fokusu našeg vremena. U predstavi se bavimo upravo pojedincem, odnosom pojedinac - društvo, njegovim intimnim svijetom, etičkim i moralnim normama', izjavio je Bobo Jelčić uoči premijere, dodajući da imamo posla s novim neprijateljem, teško vidljivim, ali sveprisutnim.

Sablasti iz razdoblja Domovinskog rata

Na programu je još jedno gostovanje iz Beograda – crnohumorni psihološki triler 'Ničiji sin' hrvatskog dramatičara Mate Matišića u izvedbi Beogradskog dramskog pozorišta. Predstavu je režirao Marko Misirača i u glavnoj ulozi Izidora Barića, sveučilišnog profesora i bivšeg političkog zatvorenika, a sadašnjeg novokomponiranog političara, pojavljuje se veteran Miodrag Krivokapić, glumac koji se nakon pet godina u mirovini vratio sceni. ''Ničiji sin' je slojevit komad, pun i duhovitosti i gorčine', rekao je Krivokapić.

'Ničiji sin' treći je dio Matišićeve 'Posmrtne trilogije' i u osnovi je drama o disfunkcionalnoj obitelji u kojoj se polako otkrivaju sablasti iz razdoblja Domovinskog rata. Praizveden je u Rijeci 2006. godine, a po tom tekstu je Arsen Anton Ostojić snimio film, koji je dobio čak šest Zlatnih arena na Pulskom festivalu. Tim tekstom Matišić se prvi put, jednako kao i Jelčić, predstavio beogradskoj publici. Uz Matišića se vežu i neke kontroverze. Naime, dosad srpska kazališta nisu postavila nijedan Matišićev komad, izjavio je redatelj za beogradsku štampu, pa su tako, primjerice, ovaj tekst odbili Atelje 212 i Zvezdara teatar zbog 'sporne tematike'. No na premijeri u listopadu prošle godine publika je stajaćim ovacijama ispratila glumce, pokazavši veliko razumijevanje za Matišićev crni humor.

Humphrey Bogart kao savjetnik za zavođenje

Iz Sarajeva stiže 'Murlin Murlo', koprodukcija studenata završne godine Akademije scenskih umjetnosti i Dragon teatra iz Zadra, koju je režirao Alen Muratović. Komad je nastao prema tekstu suvremenog ruskog pisca Nikolaja Koljade, a bavi se životima četvero mladih ljudi zarobljenih u gradiću Sipilovsku za vrijeme posttranzicijskog razdoblja u nekadašnjem Sovjetskom Savezu. Kao kod Čehova, oni vape za Moskvom, odnosno boljim životom, a redatelj te njihove vapaje prikazuje lucidno i na groteskan način.

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru predstavit će se tekstom 'Sviraj to ponovno, Sam' proslavljenog redatelja, scenarista i pisca Woodyja Allena, koji je režirao zagrebački redatelj Mario Kovač. To je priča o izgubljenom muškarcu, hipohondru i neurotičnom filmskom kritičaru kojeg je napustila žena i sada pokušava pohvatati konce svoga života. Naravno, on se ne snalazi u zavođenju i ratu spolova i uvijek je na gubitničkoj poziciji. Po Kovačevim riječima, to je rana komedija proslavljenog filmofila u kojoj se poigrava muško-ženskim odnosima i govori, između ostalog, o 'ljudskom pretvaranju kako smo nešto što zapravo nismo'. Kako je naslov predstave glasovita rečenica iz kultnog Curtizovog filma 'Casablanca', može se reći da je predstava ujedno hommage tom filmskom klasiku, čiji se slavni glavni glumac Humphrey Bogart pojavljuje u fantazijama protagonista, dajući mu savjete o tome kako postupati sa ženama. Taj Allenov tekst premijerno je izveden 1969. na Broadwayu i odigran je čak 453 puta u samo 18 mjeseci.

Od ostalih predstava na Danima satire bit će izvedeni hrvatski komadi 'Elling' i 'Blue Moon' Satiričkog kazališta Kerempuh, 'Sve o ženama' Teatra Gavran i autorski projekt Ivana Penovića, 'Katalonac', zatim slovenska predstava 'Realisti' u izvedbi SNG Nove Gorice te jedan od najslavnijih i najduhovitijih tekstova bivše zemlje - 'Balkanski špijun' Dušana Kovačevića, koji ćemo gledati u režiji Tatjana Mandić Rigonat i u izvedbi Narodnog pozorišta Beograd.

U želji da unaprijedi koncept festivala, Satiričko kazalište Kerempuh uvelo je od ove godine, uz nagradu, novčanu stimulaciju za pobjednika, čime će se po njihovom uvjerenju dodatno vrednovati hrabrost i talent u kreiranju predstava.