Kazneni proces u kojem su akteri Vitomira Lončar i Zvonko Maković istovremeno tužili jedno drugo okončan je tako da su oboje oslobođeni, a na koncu će svatko od njih morati platiti sudske troškove tužbe koju je pokrenuo
Obračun dvoje istaknutih hrvatskih kulturnjaka započeo je prije dvije godine. Suosnivačica Male scene i producentica Vitomira Lončar tužila je povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića zbog teksta koji je objavio u tjedniku Aktual u kojem je osporavao kandidaturu voditeljice Eurokaza Gordane Vnuk za ravnateljicu Zagrebačkog kazališta mladih. Izabrana je dotadašnja ravnateljica Dubravka Vrgoč, a kako danas tvrdi Zvonko Maković, u medijskom linču koji su protiv njega vodili Vitomira Lončar i njezini istomišljenici on je prozvan isključivim krivcem za taj izbor.
‘Vitomira Lončar se u svojim blogovima obrušavala na mene vrijeđajući me i napadajući i koristeći krajnje neprimjeren i vulgaran jezik. Ja sam u svojem tekstu tek reagirao na takve neutemeljene napade, a ona je smatrala da sam je pri tom uvrijedio i oklevetao’, kaže danas Maković, dodajući da te ‘akcije’ nisu niti najmanje škodile njegovom političkom radu, štoviše, da je dobivao od kolega svesrdnu podršku. Maković je tada bio zastupnik u Gradskoj skupštini i predsjednik Odbora za kulturu Skupštine.
U to vrijeme njihova polemika nastavila se i u Dnevniku HTV-a. Lončar je ustvrdila da Grad Zagreb nema strategiju kulturnog razvoja, prozivajući i Makovića da je nekompetentan da je izradi baš kao i svi dijelovi ‘hranidbenog lanca zagrebačke kulturne hobotnice’. Također, skupina kulturnjaka među kojima je bila i Lončar potpisivala je peticiju za njegovu smjenu. Branio se riječima da ga nitko ne može smijeniti jer je izabran na neposrednim izborima.
Kad je Lončar već podigla tužbu, Maković i njegova odvjetnica Vesna Alaburić odlučili su odgovoriti protutužbom. Kako kaže, da bi pokazao koliko je njegov jedan jedini tekst u kojem se bavi djelatnošću Vitomire Lončar bio tek benigna reakcija na njezinu višemjesečnu kampanju koju je vodila u medijima, pred Gradskom skupštinom, koliko ona, koliko njezini prijatelji koji su se nazivali gerilom.
‘Vitomira Lončar je tako bila i privatna tužiteljica i okrivljenica’, kaže Maković. Isto je bio i on, tuženi i tužitelj. Njihove dvije tužbe našle su se tako u okviru istog kaznenog procesa. Presudila je sutkinja Kaznenog suda u Zagrebu Renata Pražetina Kaleb koja je 4. srpnja 2014. oboje oslobodila optužbi.
Da ovakva praksa nije baš uobičajena, potvrdila nam je u telefonskom razgovoru Makovićeva odvjetnica Alaburić koja se pozvala na dugogodišnje iskustvo obrane u sličnim slučajevima klevete.
‘Ne događa se da ljudi za polemike započete u medijima traže presudu na sudu, odnosno da završavaju tužbama i neobično je da je Vitomira Lončar tražila da se polemika razriješi na sudu. Ovo mi je prvi puta da sam branila nekog zbog polemike, a branila sam puno novinara, pa mogu reći da je ovo unikatan slučaj’, kazala je Alaburić.
Vitomira Lončar nije željela opširnije komentirati zasad još nepravomoćnu presudu, a na pitanje kako komentira da je Maković oslobođen njene tužbe, odgovara da su oboje oslobođeni te da jedno drugom moraju podmiriti sudske troškove. Tek nakon što presuda bude napisana, Lončar će odlučiti hoće li se žaliti, a Makovićeva odvjetnica, pojašnjavanjem da su se na protutužbu odlučili kako bi ‘pomogli sudu da vidi što je bilo prije i poslije Makovićevog teksta zbog kojeg ga je Lončar tužila’, žalbu ne smatra neophodnom.