Kao i mnogi znanstveni genijalci, poput Einsteina, najpoznatiji fizičar današnjice Stephen Hawking nije bio pretjerano dobar učenik u školi. Dapače, 11-godišnji Hawking, koji je pohađao državnu osnovnu školu St. Albans, bio je po ocjenama treći najgori učenik svojeg razreda. Budući znanstveni genij je tada pokazivao interes samo za nekoliko predmeta koji su ga opsesivno zanimali, među njima i fiziku, no zapravo je jedino htio znati odgovore na sve misterije svemira. Već tada se Stephen Hawking pitao koliko je svemir velik te kako je nastao, a i danas još uvijek traži finalne odgovore na ta pitanja.

Sve to se može saznati u novoj biografiji 'Stephen Hawking: An Unfettered Mind', koju je napisala Kitty Ferguson, prijateljica i povremena suradnica slavnog fizičara. Riječ je zapravo o nadopunjenoj verziji biografije o Hawkingu koju je Ferguson objavila još 1991. godine, no u međuvremenu je Hawking napunio 70 godina (rođen je 8. siječnja 1942.), a njegov život – bez obzira na tešku bolest – nikad nije bio previše dosadan.

Tako je Ferguson nadopunila i tih dvadeset proživljenih godina Hawkingova života, dobivši na kraju knjigu od 310 stranica posvećenih ponajviše fizičarevom privatnom životu, a manje kompleksnoj znanosti koja želi razotkriti doslovno sve tajne svemira.

Primjerice, Hawking je odgojen u obitelji ekscentrika, čija je kuća izgledala kao dom obitelji Adams, kako piše Ferguson, a na obiteljskim večerama svatko je čitao svoju knjigu. Iako je imao loše ocjene u srednjoj školi, Hawking se uspio upisati na Oxford, a odmah na prvoj godini faksa dobio je tešku dijagnozu koja ga prati cijeli život.

Mladom Hawkingu, strastvenom veslaču i ljubitelju šetnji, doktori su otkrili da pati od degenerativne bolesti nazvane po poznatom igraču bejzbola Louu Gehrigu te predvidjeli samo dvije godine života! Ferguson otkriva da je nakon toga Hawking pao u duboku depresiju, praćenu ekscesivnim opijanjem (slušao je i Wagnera, čiji je i danas velik obožavatelj), ali da se ipak trgnuo i svim srcem bacio na matematiku i teorijsku fiziku. Postdiplomski je studij nastavio na Cambridgeu, gdje mu je karijera procvjetala, pa je 1979. imenovan na poziciju profesora matematike koju je nekad držao veliki Isaac Newton.

Istovremeno je Hawkingovo tijelo počelo rapidno propadati te je danas potpuno paraliziran, a govori pomoću računala koje kontrolira zdravim živcem u obrazu lica.

No i takav tjelesno oslabljeni Hawking, među studentima poznat kao šumaherovski nastrojen kada je riječ o kretanju u invalidskim kolicima, uspio je pokazati veličinu svojeg uma i širinu duha, koji očevidno ne ovise o zdravom tijelu. Osim velikih znanstvenih otkrića, Stephen Hawking se može pohvaliti i s troje djece te dva braka, koja u ovoj knjizi ipak nisu stavljena u prvi plan, iako navodno nude prilično sočan materijal.

Sudeći po kritikama koje je dobila knjiga 'Stephen Hawking: An Unfettered Mind', bliskost autorice Kitty Ferguson s osobom čiji je život opisala ispostavlja se kao dvosjekli mač. S jedne strane je Ferguson odlično upućena u Hawkingov život, a s druge cijeli tekst postavlja hagiografski, bez prevelikog kritičkog odmaka. No kako je riječ o osobi koja je pomagala Hawkingu da ispolira svoj najpoznatiji znanstveno-popularni bestseler, 'Kratku povijest vremena' iz 1988, nije bilo realno očekivati da će Ferguson pristupiti poznatom fizičaru s namjerom rušenja mitova.