Na konferenciji za novinare u Histrionskom domu, umjetnički ravnatelj Glumačke družine Histrion Zlatko Vitez istaknuo je kako je riječ o dobro promišljenom naslovu iz pera autora koji ima tradiciju igranja na zagrebačkim pozornicama.

Feydeau nije nepoznat ni Histrionima, koji su već na svojoj pozornici prije desetak godina postavili Feydeauov komad 'Gospon Lovac', adaptiran kao 'Lovački rog', što je, kako je naglasio, bila vrlo uspješna predstava koja je kasnije prebačena i na pozornicu Histrionskog doma.

'To je pisac koji je, možemo reći, domaći na zagrebačkim pozornicama i kojega zapravo, kao i Shakespearea, na određen način smatramo svojim', rekao je Vitez. Majstor vodviljskih zapleta i farsičnog humora, Feydeau je najpopularniji francuski komediograf, kojega su kritičari nazvali 'drugim Molièreom'. Napisao je više od šezdeset farsi koje su nasmijavale Parižane tijekom Belle Époquea.

Režija je povjerena Damiru Lončaru, glumcu zagrebačkog Gradskog kazališta Komedije, gdje je trenutno i u ulozi v.d. ravnatelja.

Lončar je najavio 'zgodnu' komediju zabune prepunu nepodnošljive lakoće zbivanja i kolopleta zavrzlama, 'koja će sasvim sigurno odlično sjesti zagrebačkoj publici, koja se u uvjetima pandemije već zaželjela i kazališta i dobre zabave'.

'Feydeau je jedan od vrsnih svjetskih komediografa i njegovo je ime nešto što već u startu obećava publici dobru zabavu koja nam je u ovome vremenu, gdje smo od ožujka svašta već preturili preko glave, nešto što nam je izuzetno potrebno', kazao je Lončar.

Zahvalio je Histrionima na pozivu na suradnju, istaknuvši kako mu je uvijek poseban užitak raditi na njihovim predstavama, koje okupljaju različite ljude koji dolaze ljudi iz raznih kazališta i inače nemaju priliku zajedno stvarati.

U adaptaciji za 35. zagrebačko histrionsko ljeto, radnja Feydeauove komedije 'Mačak u vreći' iz 1888. premještena je iz Francuske potkraj 19. stoljeća u Zagreb dvadesetih godina u, po riječima dramaturginje Petre Mrduljaš, 'jedan nostalgični i romantični Zagreb kojega se uvijek rado sjećamo'.

 Tako su likovi koji pripadaju pariškom salonu konca 19. stoljeća sada prebačeni u 'jednu finu zagrebačku kuću' u razdoblju između dvaju ratova, pojasnila je.

 Kod Feydeaua nikada nije bitna duboka psihologizacija likova, on je meštar od radnje i zapleta gdje se svi na kraju toliko zapletu da se počinju spoticati sami o sebe, kazala je Mrduljaš Doležal, koja je predstavu opisala kao "koloplet akcijskih sekvenci".

 U komadu, Gustav Štaub bogati je proizvođač šećera koji je odlučio "kupiti" tenora iz Splita kako bi natjerao Hrvatsko narodno kazalište da praizvede operu njegove kćeri. I doista, u rekordnom roku na njegovu se pragu pojavljuje mladi Splićanin, za kojega će Štaub pretpostaviti da je tenor, a zapravo je riječ o sinu njegova prijatelja Roje, koji se bavi trgovinom pršutom i koji ne zna pjevati ni za živu glavu.

 Mladić se pritom odmah zaljubljuje u jednu od nazočnih dama i od tog trenutka počet će se zaplitati sve dalje u mrežu nesporazuma i pogrešnih pretpostavki, u škripcu između tri žene, ljubavi i posla, Splita i Zagreba...

 Gustava Štauba utjelovljuje Franjo Kuhar. Njegovu kćer Juliju glumi Dajana Čuljak, a Filip Juričić je Roko Luka Roje, silom tenor iz Splita. Glume još Barbara Vicković (liječnikova žena), Davor Svedružić (liječnik), Ana Herceg (Gustavova supruga), Ognjen Milovanović (Julijin zaručnik) i Martin Kuhar (Štaubov tajnik Hinko). 

 Kostimografkinja je Elvira Ulip, a scenograf Enes Hodžić. Scensku glazbu potpisuje Oliver Belošević.

 35. zagrebačko histrionsko ljeto počinje već u četvrtak 16. srpnja pretpremijernom izvedbom ovogodišnjeg aduta, dok će svečana premijera predstave biti u subotu 18. srpnja. Predstava će igrati svaki dan osim nedjeljom i ponedjeljkom, i to do 15. kolovoza u 21 sat, a od 18. kolovoza do 5. rujna u 20 sati. 

 U održavanju predstava Ljetna pozornica na Opatovini pridržavat će se svih propisanih epidemioloških mjera, pa će gledatelji biti raspoređeni na udaljenosti od 1,5 metar, dok su maske opcionalne, budući da je riječ o otvorenom prostoru.