Ekonomska kriza odrazila se na stanje na tržištu knjige te je zamjetan pad broja izdanih domaćih i prevedenih naslova, nakladnika i knjižara, a više se danas čita samo u knjižnicama
Prošle godine u Hrvatskoj je objavljeno svega oko 1.400 novih naslova, što je mjera s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, piše Deutsche Welle.
Kruno Lokotar, urednik u izdavačkom poduzeću Algoritam, smatra kako danas već možemo govoriti o padu prodaje od čak 80 posto.
'Urušavanje svih kriterija i obezvređivanje knjige kao duhovnog dobra i proizvoda zapravo počinje već 2006., od pojave kiosk-izdavaštva', rekao je Lokotar.
Iako se u međuvremenu popravio položaj autora u diobi subvencijskog novca, uvođenjem državnog stipendiranja i usmjeravanjem dijela izdavačkih sredstava u nagrade, budžeti za samu knjigu sve su manji.
To je razlog zbog kojeg su se počele zatvarati mnoge hrvatske knjižare kojih je u jednom momentu bilo čak oko dvjesto.
Naklade knjiga, ne računajući one na kioscima, čiji se opseg naslova do danas također drastično smanjio kreću se u poražavajućem okviru od po nekoliko stotina primjeraka.
Na pad čitanosti utjecao je i internet, smatra Lokotar, jer je svojom demokratičnošću potaknuo inflaciju i dezorijentaciju, posebice među mladima.
S druge strane Jasna Kovačević, ravnateljica zagrebačke knjižnice Bogdan Ogrizović, posvjedočila je da su knjižnice danas utočišta za ugrožene čitatelje te da broj njihovih korisnika raste.
Samo u 2012. dosegnuo je oko 134 tisuće korisnika. Jedan od razloga je i to što građani nemaju novca za knjige, ali ih vole čitati.
S obzirom na postojeće stanje, nije ohrabrujuće to što je prošle godine Gradski ured za obrazovanje i kulturu, koji financira i knjižnice, smanjio davanja za knjižnice za više od 30 posto.
