"Rosa Luxemburg" je povijesno biografski film o toj poljsko-njemačkoj političkoj aktivistici, ljevičarskoj pacifističkoj revolucionarki, ubijenoj 1919. po nalogu tadašnje njemačke vlasti.

Prikazat će se i jedan njezin noviji rad, "Hannah Arendt" iz 2012. godine, posvećen židovsko-njemačkoj filozofkinji, koja je za The New Yorker izvještavala o suđenju Eichmanu te nakon toga napisala knjigu "Izvještaj o banalnosti zla", što je pobudilo mnogobrojne kontroverze, najavljeno je iz Hrvatskog filmskog saveza.

Bit će tu i film kojeg kritičari smatraju vrhuncem njezine karijere - "Olovna vremena" (1981.), o odnosu osnivačice RAF-a Gudrun Ensslin i njezine sestre Christine, kojim se propituju korijeni ženskog otpora i revolta.

Ciklus će završiti filmom "Izgubljena čast Katharine Blum", prvi koji je režirala u suradnji sa suprugom Volkerom Schloendorffom. Taj "izrazito lucidan spoj društveno-političke angažiranosti i melodrame" postao je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih primjera političkog filma u Zapadnoj Njemačkoj sedamdesetih.

"Premda se njezini filmovi uglavnom bave odnosom između žena i muškaraca, pri čemu Trotta uvijek iznova stvara novu reprezentaciju žena na filmu, sama odbija sugestiju da radi 'ženske filmove' i kaže da se zahvaljujući Bergmanovim filmovima 'zaljubila' u filmski medij i mogućnosti predstavljanja unutarnjih psihičkih svjetova", napominje se u najavi.　

O svom stvaralaštvu i djelovanju Von Trotta će na velikoj pozornici HNK razgovarati sa Srećkom Horvatom.　

Margarethe von Trotta (Berlin, 1942.) započela je karijeru u Parizu, gdje je radila za različite filmske kolektive, surađujući na scenarijima, a bila je i suredateljica kratkometražnih filmova.

Nakon povratka u Zapadnu Njemačku studirala je umjetnost, germanistiku i romanske jezike te pohađala tečajeve glume. Glumila je u Fassbinderovim i Schloendorffovim filmovima, no nakon što je u Parizu otkrila filmove Ingmara Bergmana i francuskoga Novog vala, i sama se odlučila okušati kao redateljica.