'Marinković je sveden na spomenik o čijim se djelima govori u vrlo rijetkim prilikama ili ovisno o nečijim sklonostima. Pripadao je skupini pisaca predanih književnosti i jeziku, a bio je veliki poznavatelj književnosti i filozofije, vrstan teoretičar književnosti, poznat po ironiji, zaštitnom znaku njegova opusa. Istaknuo se i kao pisac eksperimentator te migracijom motiva koji su prepoznatljivi u njegovim novelama, dramama i romanima', rekla je Morana Čale, dodajući da se to potvrdilo u njegovim antologijskim djelima - dramama 'Albatros' i 'Poniženje Sokrata', romanima 'Kiklop' i 'Never more' te novelama 'Samotni život tvoj' i 'Zavičaj'.

Djela Ranka Marinkovića odlikuju se i dijalogom s tradicijom i suvremenicima pa su neki kritičari, primjerice Ivo Frangeš, u njegovu djelu prepoznali mediteransku varijantu Krležine glembajevštine, rekla je Čale.

Podsjetila je da je oponašao Krležu, ali je istodobno i polemizirao s njim. Iz Marinkovićeva opusa također je istaknula njegovu zavičajnost i stalnu povezanost s rodnim Visom i Komižom pišući o redikulima, običajima ili dijalektu. Često je progovarao o ulozi književnosti u suvremenom svijetu, o odnosu umjetnosti i politike, koja mu je često bila sinonim zla, rekla je.

Redatelj Antun Vrdoljak podsjetio je da je s Marinkovićem počeo prijateljevati kad su zajedno počeli pisati filmski scenarij za 'Kiklopa', u kojemu se vidi Marinkovićeva opredijeljenost za Pirandella i Dostojevskog.

'Nažalost, to je roman koji je vrlo malo poznat čitateljskoj javnosti, ali je apsurdno što je u novije vrijeme ustanovljena nagrada 'Kiklop' za najčitanije djelo', rekao je.

Marinkovićeva Maestra iz 'Kiklopa', Vrdoljak je usporedio s današnjim urednikom novina koji je svaštar, a ne čovjek sa stavom, obrazovanjem i kulturom kojemu je stalo do istinskih vrijednosti, etičnosti i morala za ono što se Marinković zauzimao u svojim djelima i u stvarnom životu.

Jakša Fiamnego je podsjetio da Marinković godinama nije dolazio na Vis i Komižu, ističući da su to mjesta koje veliki pisac nikada duhovno nije napuštao. U svojim djelima sačuvao je uspomenu na ta mjesta, bio je istodobno i otočanin i kozmopolit. Njegov književni opus uvijek je iznova nov i aktualan, treba ga proučavati, istaknuo je Fiamengo i preporučio da se više čitaju Marinkovićeva djela.

Izrazio je nadu da će se 2013. dostojno obilježiti stota obljetnica rođenja Ranka Marinkovića.