Početkom 2013. godine obilježeno je 440 godina od poznate seljačke bune Matije Gupca. O tome se događaju jako puno pisalo i istraživalo kako bi se otkrile okolnosti u kojima se on odvijao. Do danas Matija Gubec ostao je najveći narodni junak u Hrvata.

Seljačka buna dogodila se nakon što su seljaci odlučili prestati plaćati poreze svojim vladarima. Gubec je bio jedan od vođa ustanika i bio je vrlo popularan među svojim suborcima pa su ga prozvali svojim kraljem. Seljačkog kralja popularnost je vrlo brzo došla glave. Izvršenje kazne nad Matijom Gupcem obavljeno je odmah nakon gušenja ustanka, u Zagrebu, 15. veljače 1573. godine. Pogubljen je na izrazito okrutan način, stavljanjem užarene krune na glavu. Ubrzo nakon izvršenja kazne u narodu je zaživjela predaja o Matiji Gupcu, seljačkom kralju koji nije mrtav, već čeka svoj trenutak kad će se sa svojom vojskom vratiti i zagorskim seljacima donijeti pravdu.

Po njemu nazive nose ulice, trgovi, kulturno-umjetnička društva, škole, podizani su spomenici, biste, Ivo Lothka-Kalinski skladao je operu 'Matija Gubec', i prva je hrvatska rock opera o njemu ('Gubec-beg'), sliku o njemu napravio je veliki hrvatski slikar Oton Iveković, izdavane su poštanske marke s njegovim likom.

U 19. stoljeću nastaje jedan od najpoznatijih romana Augusta Šenoe, 'Seljačka buna'. U njemu Šenoa kroz suprotstavljene likove Matije Gupca i Franje Tahyja priča priču o dobru i zlu. Za umjetnost stripa burna, dramatična prošlost Hrvatske posebno je zanimljiv materijal i poticaj za stvaralaštvo. August Šenoa (1838–1881) daleko je 'najstripičniji' pisac u fundusu hrvatske književnosti.

Njegovi romani i pripovijetke inspirirali su za stripove Andriju Maurovića, Alberta Kinerta, Radovana Devlića, Mladena Trnskoga i Željka Lordanića. Upravo je ovaj potonji, veliko ime hrvatskog stripa, bio najuporniji pronositelj Šenoina pera u umjetnost stripa. S namjerom promoviranja hrvatske povijesti te hrvatskih autora stripa, Večernji list pokrenuo je ediciju 'Hrvatska povijest u stripu'

Prvi strip u ovoj ediciji jest 'Seljačka buna', upravo autora Željka Lordanića, našega priznatog scenarista i crtača stripova, kojemu je slavni Šenoin roman poslužio kao predložak za njegovo novo djelo.

Lordanić je majstor stripovnih adaptacija književnih klasika. Vrhunske tehničke karakteristike, uzbudljive oslikovljene povijesne priče, pedantne dramaturgije, bogate scenografije, kostimografije i karakterno zanimljivi i upečatljivi junaci, neke su od osobina njegovih legendarnih uradaka. Po količini nacrtanih i objavljenih stripova Lordanić, kao izdanak klasične strip škole, stoji rame uz rame s imenima Ivice Bednjanca i Julesa Radilovića, koji su svojim opusom, svaki na svoj način, obilježili nacionalno strip-stvaralaštvo druge polovice prošloga stoljeća.

Nova edicija stripova o hrvatskoj povijesti počinje izlaziti 2. ožujka.