Kako piše Sueddeutsche Zeitung, saveznici su 1950. vratili umjetnine Hildebrandu Gurlittu, kojega su nacionalsocijalisti bili zadužili za prodaju zaplijenjenih djela takozvane "izopačene umjetnosti". Novinari SZ-a tvrde da posjeduju zapisnike saslušanja Gurlitta pred savezničkim vlastima.

Među slikama pronađenima u minhenskom stanu nalaze se i dosad nepoznati radovi, među kojima je i jedan autoportret Otta Dixa. U zbirci su i djela iz 16. stoljeća, među ostalima i djela Albrechta Duerera.

Na popisu koji je priložen kao privitak zapisnicima nalazi se više od stotinu djela iz Gurlittove privatne zbirke, koja je u vrijeme kad su ga saveznici saslušavali bila smještena u Wiesbadenu. Na popisu su i neka od djela što su u utorak pokazana u Augsburgu, među njima i dosad nepoznati autoportret Otta Dixa i slika 'Dva jahača na plaži' te gvaš Marca Chagalla.

Trag mnogih djela iz zbirke vodi u Austriju.

'Sigurno je da ondje ima i djela austrijske provenijencije', navodi list Die Presse riječi Otta Hansa Resslera, suosnivača aukcijske kuće Im Kinsky. On smatra da će biti potrebne godine, a možda čak i desetljeća za utvrđivanje vlasništva pojedinih slika.

Berlinska povjesničarka umjetnosti Meike Hoffmann izjavila je kako su među slikama i dosad nepoznati radovi Picassa, Duerera, Renoira i Toulouse-Lautreca.

Veći dio zbirke dio je nacističkog plijena, između ostaloga djela ekspresionizma, dadaizma, surealizma i kubizma, pravaca što ih je Adolf Hitler nazvao 'izopačenima'. Autoportret Otta Dixa jedna je od 1401 slike pronađene u Muenchenu. Pronalazak toga nepoznatog djela iznenadio je povjesničare umjetnosti.

Kako piše SZ, saveznici su nakon saslušanja udovoljili zahtjevu Hildebranda Gurlitta i vratili mu čitavu kolekciju, osim dvije slike. Gurlitt je bio jedan od četiri trgovca umjetninama koje je nakon 1937. njemačko ministarstvo za propagandu zadužilo za prodaju djela 'izopačene umjetnosti' koja su bila zaplijenjena iz muzeja.