Predstava je nastala prema predlošku Georgea Taborija, slavnog dramatičara židovskog porijekla koji se u ovoj crnohumornoj groteski bavi zamršenim pitanjima vezanima za nacističku Njemačku, ali su relevantna i za druga teška razdoblja povijesti. Iz obimnog Taborijevog teksta, punog ironije i crnog humora, u kojem se propituje povijesne osobe s njihovim istinskim osobinama, ali u zamišljenim situacijama, te time dovodi u pitanje naše ustaljene predodžbe o njima, Bourek je odabrao Hitlerov odlazak na prijamni ispit na Umjetničkoj akademiji u Beču. Dakako, tu su upleteni i drugi motivi, posebno razgovori o smrti i ljubavi, thanatosu i erosu.

George Tabori pisac je mađarskog podrijetla, rođen u Budimpešti 1914. godine u židovskoj obitelji, koji je živio i radio najviše u Engleskoj, Americi i Njemačkoj, pišući poglavito na engleskom jeziku. Dugo je godina radio u Hollywoodu kao scenarist i romanopisac, a među slavnijima su scenariji za Hitchcockov film 'I Confess' (Priznajem) iz 1953. te za Asquithov 'The Young Lovers' (Mladi ljubavnici) iz 1954. Za boravka u Sjedinjenim Državama upoznao je Bertolta Brechta koji je na njega imao dubok utjecaj te se nadahnut njime počeo baviti kazalištem i osnovao vlastitu kazališnu družinu. Postigao je velik uspjeh u Njemačkoj i Beču, postavši slavan po intrigantnim scenskim tehnikama i crnom humoru. Premda mu je otac stradao u Auschwitzu, a ostatak obitelji bio prisiljen na progonstvo, Tabori se nikada nije predao niti odustao od bavljenja teškim i osjetljivim temama na sebi svojstven način.

Ovo je likovno i scenski veoma zanimljiva predstava, karakteristična za stil akademika Zlatka Boureka

Glumci sjede na kolicima, tzv. 'guzovozima' i pred sobom nose lutke kojima daju žive ruke i noge. Takve lutke zbog svoje groteskne pojave pripadaju 'kazalištu nakaza'. Ova groteska logičan je nastavak dugog i plodonosnog lutkarskog stvaralaštva Zlatka Boureka, koji je cjelokupnim opusom zadužio i obilježio hrvatsko lutkarstvo, a autor njome slavi i osamdesetu godišnjicu života obilježenog lutkarskom umjetnošću.

Redatelj je Zlatko Bourek, pomoćnik redatelja Đuro Roić, figure je osmislio Zlatko Bourek, skladatelj i glazbeni suradnik je Davor Rocco, za realizaciju figura zaslužna je Gordana Krebelj, scenograf je Miljenko Sekulić, a prevoditelj izvornika Nikica Petrak. Igraju Đuro Roić, Mladen Čutura, Žarko Savić, Branko Smiljanić