'Kada bi beskonačno puno majmuna u beskonačnom vremenu nasumično udaralo po tipkovnici nastalo bi bilo koje književno djelo koje znamo. Kako postaviti teorem u likovnu umjetnost?', pitanja su Trencove izložbe.

Kako se napominje u najavi, umjetnik koristi svoje dugogodišnje ilustratorsko iskustvo da bi poveo posjetitelje neobičnim spiralama ljudske evolucije i kozmičke fascinacije.

Kustos izložbe Željko Marciuš iz Moderne galerije ustvrdio je u predgovoru kako 'opsesivno traganje za britkom slikovnošću Milana Trenca, jednog od najznačajnijih multimedijskih umjetnika srednje generacije, mišljeno i protegnuto vidokrugom autorova stvaralaštva, vodi ga konstantnom, ludističkom propitivanju medija, stila, manire te nesagledive svrhovitosti njihovih funkcija u odnosu na vizualno oblikovanje, sadržaj, kao i višeslojno značenje pričljivo-optičkih signala koje projicira u svijet'.

Po njegovim riječima, iako je beskonačno, što konceptom 10 000 majmuna provocira i sam umjetnik, iz pozicije promatrača zvijezda nesagledivo, a u nemjerljivim relacijama i čimpanza za tipkovnicom može stvoriti umjetničko djelo, relativnim razmjerom skromnoga i skrušenoga ljudskog znanje-značenja, sve, pa i cijeli svemir, besmislen je i završava ništavilom kako to u retro-SF-distopiji sugerira Gilliamov Nulti teorem u kojem niti ljudski život nema neko osobito značenje.

Milan Trenc (Zagreb, 1962.) studirao je filmsku režiju na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti i grafiku na Likovnoj akademiji. Objavljivao je stripove i ilustracije u Startu (gdje je bio glavni ilustrator), New Yorkeru, New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu i Večernjem listu.

Prema njegovoj slikovnici Noć u muzeju iz 1993. snimljen je istoimeni američki blockbuster.

Njegova izložba u Galeriji Forum ostaje otvorena do 30. ožujka.