"Slijedom niza izjava i prigovora koje je iznijela Zaklada 'Čujem, vjerujem, vidim', a vezanih uz njihove neistinite navode prema kojima Ministarstvo kulture 'svojim odlukama stavlja u diskriminirajući položaj djecu s teškoćama čitanja i disleksijom', napominjemo kako je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijedan napor Zaklade da se osigura građa lagana za čitanje djeci i mladima s poteškoćama, što se očituje kroz do sada odobrena sredstva", stoji u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama ministarstva.

Upravitelj Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" Mirko Hrkač u srijedu je na konferencji za medije pozvao na preispitivanje odluke Povjerenstva za otkup dječjih knjiga Ministarstva kulture o neotkupljivanju knjiga namijenjenih djeci s teškoćama u čitanju i disleksijom u nakladi te zaklade, ustvrdivši da je nekompetentno jer nitko od članova nije stručan za to područje, te je istaknuo da se takvom odlukom tu djecu stavilo u diskriminirajući položaj.

U priopćenju stoji kako je ministarstvo za programe Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" u posljednje četiri godine, za knjige, slikovnice i audio izdanja izdvojilo 544.900 kuna. Putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH u 2017. godini, za program potpore izdavanja knjiga ministarstvo je Zakladi dodijelilo sredstva u iznosu od 160.000 kuna.

"To svjedoči kako je optužba da Ministarstvo kulture svojim odlukama stavlja u diskriminirajući položaj djecu s teškoćama čitanja i disleksijom neosnovana i neutemeljena", ističe ministarstvo u pripćenju.

Tvrdnje predstavnika Zaklade da Ministarstvo kulture i Stručno povjerenstvo za dječju knjigu ne uvažavaju mišljenja Vijeća za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Komisije za knjižnične usluge osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, ministarstvo je također ocijenilo neutemeljenima.

O razlozima neotkupa knjiga Ministarstvo kulture već se očitovalo odgovorom na prigovor te obrazloženjem Stručnog povjerenstva za dječju knjigu koje je vrednovalo prijave za otkup knjiga, napominje nadalje ministarstvo, ističući kako u tome obrazoženju stoji da se radi "o vrlo teškom i zahtjevnom zadatku koji obuhvaća cijeli niz aktivnosti, od jezične prilagodbe pri kojoj, kako i sami navode treba 'jezično prilagoditi, a ne promijeniti stil pisanja književnika ili sadržaja priče', do izrade kvalitetnih ilustracija, stručno utemeljenog predgovora, konzistentnog i pouzdanog tumača nepoznatih riječi, lekture svih tekstova i drugoga što je sastavni dio svake vrijedne knjige pa tako i knjige za djecu i mladež".

"Nažalost, Zaklada za ovaj zahtjevan posao nije imala stručan urednički tim, a konačni proizvod/knjige koje su objavljene - nisu zadovoljile standarde kvalitete postavljene prilikom odluka o otkupu", pojašnjava ministarstvo.

Članovi Stručnog povjerenstva za dječju knjigu svoje su postupanje obrazložili na sastanku koji je s upraviteljem Zaklade Mirkom Hrkačem 10. studenoga održala pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, gdje su i dali uputu za daljnje poboljšanje književnih izdanja namijenjenih dječjoj knjizi.

"Upravitelj Zaklade Hrkač na sastanku je iznio i niz neprimjerenih optužbi te je nakon odbijanja iznesenih argumenata najavio konferenciju za medije kao oblik pritiska prema članovima povjerenstva koji su sudjelovali u procesu odlučivanja", ističe se u priopćenju.

Ministarstvo kulture smatra kako svojim odlukama pozitivno utječe na razvoj kulture čitanja, što se, kako tvrde, očituje raznim projektima za razvoj publike u kulturi, ponovno pokrenutim programom "Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi", te Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.

Zato Ministarstvo kulture ističe kako su neutemeljene optužbe Zaklade  o ugroženosti prava djece s teškoćama čitanja i disleksijom na jednakost i pristup literaturi.