Pisac koji je svojim književnim opusom stekao status predvodnika "novog vala" češke književnosti, predstavio je svoj roman "Lord Mord", objavljen u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Renate Kuchar.

Upravo je Eco jedan od najvećih uzora toga pisca, koji inspiraciju za svoje romane nalazi u mitovima i legendama češke prošlosti.

Koristeći žanrovske odrednice trilera i gotičkog romana, u koje ugrađuje komentar suvremenih društvenih vrijednosti, Urban gradi slojevite priče u kojima se, uz snažnu dozu crnog humora, vješto isprepliću prošlost i sadašnjost.

Za pisanje dobre literature potrebno biti dobar poznavalac povijesti književnosti,

kazao je pisac na tribini u Cafeu u Dvorištu, dodavši kako ga zanima pisati romane urbane tematike jer smatra da su "gradski romani" književnost budućnosti.

Urban je prevoditelj i redaktor, a u literarnom je svijetu debitirao 1988. romanom "Posljednja točka na rukopisu". Književnu mu je slavu već iduće godine donio roman "Sedam crkava", koji je u nas objavljen 2008. u izdanju Profila.

"Lord Mord" (2008.) najavljen je kao egzistencijalistički triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske o Pragu s kraja 19. stoljeća.

Habsburški Prag tada je bio poprište socijalnih i političkih tenzija između čeških patriota i vlasti naklonjenih monarhiji. Paralelno se odvija priča o temeljitom preuređenju centra Praga i rušenju popularnog židovskog kvarta, kojeg vlasti smatraju prljavim leglom kriminala i prostitucije.

U razvoj događaja upliće se serija misterioznih ubojstava prostitutki koja se pripisuju mitološkom čudovištu Kleinfleischu (Meseko), a u sve to biva uvučen i glavni junak grof Arko, principijelni hedonist, uživalac heroina i apsinta, tuberan i boem. Arko kupuje kuću u židovskoj četvrti i tvrdoglavo se suprotstavlja vlastima, odbijajući je prodati radi asanacije.

Upravo je problem asanacije ono čime sam se ponajviše želio pozabaviti u tome romanu, kazao je Urban. "Ona je s jedne strane 'higijenizirala' grad, ali je istodobno ostavila i veliku prazninu, zbrisavši s lica zemlje staru židovsku četvrt", pojasnio je.

Kako je to bio sam po sebi čin nasilja, smatrao je da o njemu mora pisati kroz nasilje, pa se stoga odlučio za mješavinu krimića, trilera i gotike.

Iako kroz lik grofa Arka tematizira pitanje društvene odgovornosti pojedinca, to nije njegov primarni interes, napomenuo je.

"Ono što me zanima je kako je on došao do te odgovornosti, što je to što ga je navelo da odluči djelovati plemenito", kazao je Urban.

Ženske likove koristi kao kontrast muškoj viziji glavnoga protagonista, oni su "Arkova crna savjest", a služe i raspravi o tome treba li se muškarac odlučiti za samo jednu ženu i biti joj vjeran ili ne, dodao je.

Na dobro posjećenoj tribini s autorom nazvanoj "Glavni junak: Prag" sudjelovao je i književnik Tahir Mujičić, koji je istaknuo kako je Urbanova književnost "fascinantna, nadarena i moćna literatura koja objedinjuje sve žanrove – krimić, horor i ljubavni roman – i to uz primjesu ideologije i politike".

Miloš Urban (1967.) je autor 14 knjiga, najvećim dijelom romana, ali i niza kratkih priča, te jedne drame.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima prestižne češke nagrade Magnesia Litera 2001. za roman "Zloduh", koji će u Češkoj biti i ekraniziran. Djela su mu prevedena na niz svjetskih jezika, među kojima na njemački, engleski, talijanski, nizozemski, ruski, mađarski, španjolski, bugarski i korejski.

Europea u Dvorištu nastavlja se u utorak 28. listopada gostovanjem u Zagrebu rumunjskog autora Razvana Radulescua.