Riječ je o SF distopiji u kojoj vladaju korporacije, a ljudi su doživjeli protuemocionalnu evoluciju, što znači da su u potpunosti lišeni emocija. Knjige su izgubile značenje, a ljudi su roboti u neprestanoj utrci za novcem. Autor se, kaže, inspirirao mračnom sadašnjošću.

'Ovo je roman o današnjoj stvarnosti, samo uz pretpostavku kako se ona može reflektirati u budućnost. Ključni film za mene je u tom pogledu bio 'Blade Runner'. Huxleyev 'Vrli novi svijet' je po ideji nešto slično onome što sam ja napravio u formi. Od toga da našu budućnost određuje pokretna traka koju je Ford instalirao u Detroitu i da ona bitno određuje svijet. Ja sam razradio ideju da će našu budućnost formirati pohlepa', zaključio je Josip Mlakić

U bliskoj budućnosti svijet se sasvim izmijenio, ne postoje ni države ni vlade, svijetom su zavladale korporacije, a naš se planet zove Friedman. Ljudi žive u zonama sukladno svojem statusu – zona A rezervirana je za elitu, zona B za one koji se još možda i mogu nadati, a u zoni C nalaze se odbačeni. Pohlepa i novac pokreću svijet, one su apsolutne vrline, emocije su beskoristan balast, roditelji i djeca žive odvojeno, a ekološka katastrofa ne brine nikoga.