Ivan Vidić, Josip Novaković, Andrea Žigić–Dolenec, Robert Perišić, Mima Simić, Pero Kvesić, Nada Gašić, Zoran Pilić, Ružica Gašperov, Darko Milošić, Nora Verde, Ivan Sršen, Neven Ušumović i Darko Macan pisci su čije priče čine zanimljivu, donekle konceptualnu knjigu 'Zagreb Noir'. Riječ je o zbirci koja je nastala kao dio svjetske književne franšize koju je pokrenula neovisna američka izdavačka kuća Akashic Books.

Sve je započelo knjigom 'Brooklyn Noir' 2004., u kojoj je urednik Tim McLoughlin sakupio krimi priče čije je mjesto radnje bio ovaj njujorški kvart. Knjiga je doživjela značajan uspjeh te je tako nastao serijal 'Noir' koji je u međuvremenu prošao brojne gradove svijeta, od Bostona preko Havane do New Delhija. U svakoj od tih knjiga mogu se naći priče autohtonih književnika koji iz perspektive noira opisuju gradove u kojima žive, nudeći u razotkrivanju mračne i kriminalne strane urbanog života ključ za razumijevanje lokalnog mentaliteta te društvenih i političkih odnosa.

Zato ne čudi, a i posve je odgovarajuće, što se 'Zagreb Noir' pojavio u knjižarama krajem 2014., i kao književna refleksija kriznih vremena u kojima živimo. Noir je očito opet u modi, o čemu svjedoči i serijal romana 'Balkan Noir' u izdanju 24sata, jer je Hrvatska kroz šestogodišnju recesiju itekako upala u tmurno raspoloženje.

Sve knjige u serijalu su koncipirane tako da uključuju i kartu grada te su priče konkretno locirane u urbanu toponimiju pa se one zagrebačke odvijaju doslovno po cijelom gradu, od Laništa do Rudeša i od Črnomerca do Dubrave. 'Zbirka koja je pred vama vodi vas kroz nekoliko različitih perspektiva grada od kojih svaka otkriva neuralgične točke Zagreba: autori nas izravno ili neizravno vraćaju u ratne godine devedesetih i atmosferu neizvjesnosti i straha koja je vladala nad krhkim ljudskim životima, dok nas jedna priča podsjeća na višeslojnu traumu ovoga grada koji je više puta u prošlom stoljeću na najokrutniji način eliminirao vlastite nepoćudne stanovnike. Na nesvakidašnji način se iscrtava plan obnove Jugoslavije u krugovima balkanskog podzemlja, a zatim se huligansko nasilje pretvara u sudbinski perpetuum mobile maksimirske šume. Zbirka se također poigrava nasiljem kao lajtmotivom suvremenog života u Zagrebu, ponire se u karakter jednog anonimnog gradskog samotnjaka, a i progovara o socijalnoj strukturi dežurnih frikova, dok se u jednoj priči može pronaći svatko tko je ikada pobjegao iz neke situacije zbog društvene osude', napisao je u predgovoru knjige njezin priređivač Ivan Sršen, koji je u 'Zagreb Noiru' okupio raznoliku literarnu ekipu koja uključuje neka svima poznata, ali i mnogima nepoznata imena.

Takav je pristup 'Zagreb Noir' učinio donekle neujednačenom, ali vrlo vitalnom i životnom knjigom koja nudi u svakoj priči novu perspektivu Zagreba i njegovih kvartova, koji za neke ljude predstavljaju zapravo cijeli njihov svemir. Ono što obilježava sve knjige serijala jest uvijek fascinantna galerija likova, a tako je i sa 'Zagreb Noirom', u kojemu na scenu iskaču lezbijske aktivistkinje, bivši branitelji, popularne pjevačice, kvartovski luzeri, ali i obični ljudi u neobičnim okolnostima koje ih tjeraju na kriminal. Odlično je i to što se u zbirci reflektira generacijska raznolikost hrvatske književne scene pa su tu priče pisaca rođenih od 1950-ih do 1980-ih.

S obzirom na to da bi se 'Zagreb Noir' trebao pojaviti i na engleskom jeziku za američko tržište, bit će zanimljivo vidjeti kakve će reakcije suvremeni Zagreb izazvati drugdje. Hrvatska publika već ima priliku uživati u pričama iz 'Zagreb Noira', a iz Durieuxa najavljuju kako planiraju objaviti i najbolje priče iz dosadašnjih zbirki serijala 'Noir'.

Kao što je napisao jedan od autora u 'Zagreb Noiru' – u mraku se najbolje vidi. Ova zbirka priča, osim što je većinom zabavno i napeto štivo, najviše privlači baš tim rasvjetljavanjem sklonjenog, mračnog i ignoriranog, iz čega Zagreb izranja kao ranjeni grad ranjenih ljudi, što se može uzeti i kao pozitivna stvar jer barem pokazuje da smo još, kako-tako, živi.