To je druga Oznaka europske baštine dodijeljena hrvatskim muzealcima. Prvi nositelj toga prestižnoga europskog muzeološkog i baštinskog priznanja od 2016. godine je Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo.

U sklopu selekcije za 2021. godinu, napominju iz Ministarstva, kandidirana je bila i Kolijevka višejezičnosti - Bašćanska ploča u kompleksu crkve sv. Lucije.

"Vučedolski muzej čija je misija istraživanje, zaštita, prezentacija i interpretacija lokalnog identiteta, povijesti, kulture, umjetnosti, tradicijske, prirodoslovne i arheološke baštine istočne Hrvatske, ovo je europsko priznanje zaslužio upravo zbog svoje aktivne uloge u obrazovanja svih dobnih skupina društva i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine", ističu iz Ministarstva.

U obrazloženju se među ostalim navodi da je muzej zadovoljio sve kriterije Oznake europske baštine, a posebno zbog toga što "ojačava komunikaciju upravo europske dimenzije prema široj europskoj publici, s ciljem doprinosa boljem razumijevanju vučedolske kulture u europskom kontekstu, na temelju znanstvenih istraživanja vrijedne arheološke baštine".

Navodi se i kako će uz svoje redovite aktivnosti "muzej intenzivirati razmjene izložbi, razvijati edukacijsku ponudu, ali i dalje usavršavati muzejsko osoblje te omogućiti ciljanoj publici sudjelovanje u terenskim istraživanjima pod vodstvom arheologa".

Komisija je posebno vrednovala i činjenicu da je tijekom pandemije uzrokovane epidemijom covida 19, muzej povećao prisutnost na društvenim mrežama i razvio ponudu za online posjetitelje kroz virtualne šetnje, izložbe, kvizove i časopise. U tim je projektima muzej surađivao ​​s umjetnicima, fotografima, glumcima, glazbenicima, dizajnerima i drugim kreativcima, što je dodatno povećalo vrijednost muzeološke prezentacije.

Komisija je istaknula i težnju muzeja da poveća vidljivost i osnivanjem arheološke škole koja će surađivati sa sličnim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu, što bi činilo osnovu interdisciplinarnog Centra za indoeuropske studije arheologije, genetike, lingvistike i druge discipline temeljene na stoljetnom arheološkom istraživanju toga područja, stoji u priopćenju.

Oznaka europske baštine - inicijativa je Europske komisije koja se provodi u okviru programa Kreativna Europa, a dodjeljuje se lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija.

Uz Muzej vučedolske kulture i arheološki lokalitet Vučedol Oznaku europske baštine ove su godine dobili i arheološki lokalitet Nemea u Grčkoj, grobnica Aleksandrovo u Bugarskoj, rudarski park Almadén u Španjolskoj, nasljeđe sv. Willibrorda u Echternachu (Luksemburg), povijesni lokalitet Turaida u Latviji, srednjovjekovno slikarstvo slovačkih regija Gemer i Malohont, Oderbruch - krajolik uz rijeku Oder u Njemačkoj, povijesna palača Europske komisije iz 1856. u rumunjskoj luci Galaţi, kampus Seminaarinmäki u Finskoj, Manifest iz Ventotenea (Italija), Muzej migracija iz Bruxellesa.