Tijekom cijele akademske godine 2021./2022. ova važna obljetnica bit će proslavljena mnogim programima, koncertima, manifestacijama, konferencijama i razgovorima s umjetnicima
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu proslavit će 100. obljetnicu svog osnutka mnogim događajima tijekom ove akademske 2021./2022 godine, a proslava će službeno i svečano početi u subotu, 16. listopada, koncertom 'Alumni 100' Simfonijskog orkestra Muzičke akademije.
Koncert će biti održan u sklopu ciklusa 'Lisinski subotom' pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, sa solisticama violončelisticom Jadrankom Gašparović i pijanisticom Martinom Filjak.
Pokroviteljstvo i potporu ovomu jubileju, važnom ne samo za glazbenu i kulturnu scenu Hrvatske, dali su, između ostalih, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, te rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, izvijestila je slavljenička Muzička akademija.
Bogat program proslave prvoga stoljeća Muzičke akademije
Tijekom cijele akademske godine 2021./2022. ova važna obljetnica bit će proslavljena mnogim programima, koncertima, manifestacijama, konferencijama i razgovorima s umjetnicima.
Jer, kako je istaknuto, jubilej Muzičke akademije zagrebačkoga Sveučilišta važan je ne samo za glazbeni, već i za pedagoški život Hrvatske.
Ta najstarija visokoškolska glazbena institucija u Hrvatskoj nastala je na temeljima zagrebačkoga Musikvereina i njegove glazbene škole iz 1829., a kroz njezine učionice prošle su generacije sjajnih umjetnika čiji se zvuk čuo širom svijeta.
Zavidan je popis umjetnika, pa i onih svjetskoga glasa, koji su pohađali Akademiju i njezini su najbolji ambasadori - od Radovana Vlatkovića, Ivana Repušića, Martine Filjak, Ljiljane Molnar Talajić pa sve do Arsena Dedića, Tereze Kesovije, Ive Josipovića… Mnogi od alumnija uključili su se i u proslavu 100. obljetnice.
Muzička akademija stvara umjetničku i intelektualnu elitu mladih glazbenika i stručnjaka koja svojim javnim djelovanjem utječe na razvoj cjelokupne umjetnosti i kulture.
Utemeljena je 1922. i izravni je nasljednik glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ) osnovane 1829., napose njezina Konzervatorija (1916.) čiju je organizacijsku strukturu zadržala do 1940. kada je uredbom Banovine Hrvatske dobila rang fakulteta. Od 1979. Muzička akademija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Akademijina knjižnica s više od 60 tisuća svezaka najveća je stručna knjižnica za područje glazbe u Hrvatskoj.
Nastava na Muzičkoj akademiji organizirana je u osam odsjeka na integriranim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim te poslijediplomskim, specijalističkim studijima i usavršavanju. To su odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe, za muzikologiju, za dirigiranje, harfu i udaraljke i za pjevanje.
Također, nastava je organizirana i na odsjecima za klavir, čembalo i orgulje, za gudačke instrumente i gitaru, za duhačke instrumente i na Odsjeku za glazbenu pedagogiju.
Nakon gotovo stoljeća podstanarstva od 2014. u novoj zgradi
Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je u rujnu 2014. vlastiti životni prostor u blizini drugih znanstvenih i kulturnih institucija, a Zagreb je dobio novi simbol i prepoznatljivu vizuru.
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena je prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža, a na mjestu nekadašnje poslovne zgrade 'Ferimporta' arhitekta Stanka Fabrisa.
Zgrada je opremljena najnovijim tehnološkim rješenjima, uključujući posebne sustave izolacije i sprječavanja širenja vibracija. Tu su i brojne prostorije za nastavu, individualne vježbaonice, biblioteka i čitaonica, mala dvorana i velika vijećnica u jednome, multimedijski studio, te još niz sadržaja poput kafića, apartmana za goste Akademije i dvoetažne podrumske garaže.