Knjgu su predstavili predsjednik Upravnog odbora ŠK Ante Žužul, recenzenti Mirjana Matijević-Sokol, Luka Špoljarić te priređivači Ivan Jurković i Violeta Moretti i urednik knjige Deniver Vukelić. Jurković je ocijenio kako knjiga predstavlja neupitan doprinos hrvatskoj historiografiji i povijesti književnosti. Unatoč nastojanjima povjesničara, filologa i književnih povjesničara, Jurković smatra kako je hrvatska književnost na latinskom jeziku velikim dijelom nepriređena i neprevedena te površno poznata i nedovoljno kontekstualizirana.

Ustvrdio je kako to vrijedi i za protuturske govore koji čine zaseban korpus hrvatske književnosti. Oni, ocijenio je, danas pružaju dramatičan uvid u prijelomno razdoblje hrvatske povijesti obilježeno korjenitom društveno-političkom transformacijom hrvatskih zemalja.

Prevoditeljica teksta s latinskoga na hrvatski jezik Violeta Moretti smatra kako je Frankapanov 'Govor za Hrvatsku' jedan od najpoznatijih govora iz tog korpusa pa je i okrugla, 500. godišnjica njegova tiskanja bila prigoda za novo izdanje. Moretti je napomenula kako filološko-literarno propitivanje Bernardinova govora otkriva i njegovo novo tumačenje u povijesnom kontekstu. 'Pokušala sam razlučiti na samom tekstu koliko su Bernardinove riječi iz dijela njegova 'Govora za Hrvatsku' opća mjesta, a koliko su odraz stvarnih zbivanja i jesu li utemeljena na njegovu osobnom iskustvu', istaknula je.

Uz tekst govora u prijepisu i faksimilu te hrvatskom prijevodu u knjizi je opširna studija Ivana Jurkovića o vremenu i okolnostima nastanka 'Govora'. Knjiga 'Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku' (207 str.) podijeljena je na sedam poglavlja - Knez Bernardin Frankapan ionjegovo doba, Godina 1522., Analiza govora, Bernardinov govor, Zaključno o Govoru, te prilozi i literatura.

Hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena Bernardin Frankapan (1453. -1529.), bio je nositelj borbe za opstanak hrvatskog naroda na prostorima ugroženima od turske invazije. Zalagao se da priskrbi Hrvatskoj pomoć europskih zemalja za obranu od Turaka, koristeći svoje veze s njihovim diplomatima. Poznat je bio po nadahnutim osobnim istupima i vatrenim govorima pred stranim vladarima, velikodostojnicima ili parlamentima. Godine 1522. govorio je pred mletačkim duždom Grimanijem, a najpoznatiji je njegov 'Govor za Hrvatsku' održan na latinskom jeziku pred njemačkim državnim saborom u Nürnbergu 19. studenoga 1522. godine.