Bizantska utvrda sa šest kula, dvadeset prolaza, trideset sedam objekata i dva centralna prostora prostire se na čak pet tisuća četvornih metara te se unutar nje nalazio pravi mali grad. Utvrda je izgrađena u 6. stoljeću, objekti unutar nje služili su za stanovanje, a dio njih bio je u funkciji obrta i skladišta.

Istraživanja na Velikom Sikavcu vode dr. sc. Smiljan Glušćević iz Arheološkog muzeja u Zadru i dr. Darja Grosman s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, a u istraživanjima sudjeluju studenti s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.

Na prezentaciji dosadašnjih istraživanja održanom u Vlašićima Gluščević je naveo kako su na Velikom Sikavcu pronađene kremena alatka iz starijeg kamenog doba, komadić rimskog stakla, te komadi keramike i dijelovi posuđa te dijelovi keramičkih amfora iz sredine 6. stoljeća, piše Novi list.

'Pored bizantske utvrde nalazi se crkvica koja je izgrađena kasnije od utvrde. Radi se o jednobrodnoj crkvici s vidljivim zidovima apside koja je mogla biti izgrađena u razdoblju od 10. do 15. stoljeća. Izvan zidova crkve pronađen je i polukružni zid koji bi mogao biti temelj neke građevine koja je prethodila crkvici', rekao je Gluščević.

Dodao je kako je izgrađena u vrijeme bizantskog cara Justinijana koji je želio bolje zaštititi jadranski trgovački put i počeo je graditi utvrde, te je Velika Sikavca bila jedna u nizu utvrda koje su čuvale plovni put koji je vodio iz Podvelebitskog kanala.
'Mogu reći da se radi o najvećem nalazu na Jadranskoj obali u zadnje vrijeme', zaključio je Gluščević.