Ta nagrada za trajan doprinos cijeloj arheološkoj struci odnosi se ponajprije na njegovo proučavanje vučedolske kulture, napore uložene u stvaranje Muzeja vučedolske kulture u Vukovaru, s osobitim naglaskom na popularizaciju i širenje arheološke struke među mlađima, ističe se u obrazloženju.

Aleksandar Durman (1949.) zaposlio se na Odsjeku za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta 1976., magistarski rad 'Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa' obranio je 1983., a doktorsku disertaciju 'Metal u prapovijesnom društvu jugoistočne Europe' 1991. Došavši na katedru bez voditelja usmjerio je arheologiju prema brojnim znanostima koje su svojim analizama mogle pripomoći egzaktnijoj spoznaji cjelokupnog života u prošlosti te ustrojio Katedru za arheometriju i metodologiju.

Vodio je više od šezdeset arheoloških iskopavanja u cijeloj Hrvatskoj, a njegovo je glavno područje djelovanja prapovijesna arheologija gdje najveću pozornost pridaje odnosu tehnologije i mitologije, te utvrđivanju što preciznije apsolutne starosti u arheologiji. Pripremio je više izložbi na temu prapovijesti i sudjelovao u nizu popularno-znanstvenih televizijskih emisija. Posljednjih godina sve više se bavi arheološkim turizmom i uključivanjem arheoloških spomenika i nalazišta u turističku ponudu Hrvatske.

Hrvatska koja gravitira turizmu ne može računati samo na dva mjeseca sunca, a iako nemamo Firencu ili Veneciju imamo arheologiju koja je unikatna u svjetskim razmjerima i koju možemo pokazati kroz turizam, istaknuo je Durman primivši nagradu.

Po njegovim riječima, uvijek je imao kompleks da arheologija ne treba društvu, osobito u vrijeme gospodarske krize, no naučio je da ju treba 'gurnuti publici i pokazati kako je ona dio nečega što živi s s nama'.

Na svečanosti u Matici hrvatskoj dodijeljena je i godišnja nagrada 'Josip Brunšmid' Ivanki Kamenjarin i Ivanu Šuti iz Muzeja grada Kaštela za izložbu 'Antički sikul' i prateći katalog. Riječ je o izložbi iz 2011. u povodu dvadeset godina od početka arheoloških istraživanja na lokalitetu Resnik. Prikazani su rezultati arheoloških istraživanja tog najznačajnijeg antičkog naselja u Kaštelima s naglaskom na istraživanja iz 2007. koja svjedoče o bogatom životu naselja osnovanog u 2. stoljeću prije Krista.

Kroz izložbu se može doživjeti sva slojevitost te antičke građe, a katalog na pregledan i vizualno atraktivan način vodi čitatelje kroz povijest, topografiju i tijek istraživanja, svu pokretnu i nepokretnu građu, te pokazuje da su i tzv. mali muzeji sposobni za jako velike stvari, stoji u obrazloženju.

Zahvalivši u ime nagrađenih, Šuta je podsjetio da su 2007. cijelu godinu provodili istraživanje koje je bilo najveće dotad na tom lokalitetu, a istraživao se rov dug 200 metara, širok 5 metara i prosječne dubine dva metra, te je pronađeno mnoštvo ulomaka keramike, novčića, posebnih nalaza i drugog.

Arheolozima najveća nagrada kada se njihov rad utjelovi u nekom projektu, rekla je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, poželjevši da se i neki od Durmanovih brojnih projekata predstave u Europi, odnosno da se 'ključne hrvatske dionice iz raznih razdoblja arheologije uključe u europske spoznaje o arheološkoj baštini kako ne bi ostale u uskom stručno-istraživačkom krugu'.

Hrvatsko arheološko društvo tradicionalno godišnje dodjeljuje nagrade i diplome istaknutim članovima, Nagrada za životno djelo nosi ime Frane Bulića, 'oca hrvatske arheologije', a godišnja nagrada Josipa Brunšmida, profesora na Filozofskom fakultetu, ravnatelja Narodnog muzeja u Zagrebu (današnjeg Arheološkog muzeja) i upravitelja Akademijske galerije Josipa Jurja Strossmayera.