'Johnny je krenuo u rat' američkog scenarista i pisca Daltona Trumboa knjiga je koja nema namjeru biti suptilna u onome što čitatelju poručuje. Trumbo rat vidi kao najveće i najgore zlo, u kojemu se uništavaju ljudski životi neovisno o tome preživi li se front ili ne. Johnny iz naslova zarobljen je u bolničkom krevetu, sav u zavojima, bez kontrole nad vlastitim tijelom, kojega je pola ionako amputirano, ostatak čovjeka čija sudbina upozorava da je rat pakao. 'Johnny je krenuo u rat' moćna je antiratna knjiga, a u Hrvatskoj je nedavno objavljena u prijevodu Daše Drndić i nakladi Šarenog dućana. U Tromboovom romanu – koji je on pretvorio i u potresan film – Prvi svjetski rat mehanički je stroj za ubijanje, o kojemu sve govore posljedice na Johnnyjevu tijelu pa ne čudi što se naslovnom liku smrt čini kao jedini spas.

Najpoznatiji roman o Prvom svjetskom ratu svakako je 'Na zapadu ništa novo' njemačkog pisca Ericha Marije Remarquea, koji je doduše na fronti proveo tek desetak dana, ali to je bilo dovoljno za sakupljanje ideja o knjizi koja će realistično prikazati klaonicu rovovske borbe. 'Na zapadu ništa novo' postao je međunarodni bestseler pa i holivudski film nagrađen Oscarom te lansirao Remarqueovu spisateljsku karijeru u kojoj je uslijedilo još romana slične tematike. Remarque je prikazao svakodnevicu rovovskog rata Njemačke i Francuske pledirajući za humanističke ideale pa ne čudi što je Hitler posebno mrzio 'Na zapadu ništa novo'.

Ništa manje uspješan u komercijalnom smislu nije bio ni hit budućeg nobelovca Ernesta Hemingwayja 'Zbogom oružje', čija je radnja smještena na talijanskom ratištu u Prvom svjetskom ratu. Kod Hemingwayja mladi ratnik, avanturist u duši, ima i vremena da se zaljubi u požrtvovanu medicinsku sestru, a mladi par spas od rata u jednom trenutku potraži u neutralnoj Švicarskoj. Uz odlično vođenje priče i svoj direktni stil Hemingway uvlači čitatelja u svijet 'Zbogom oružja', u kojemu romantična ljubav nudi samo privremeno sklonište od realnosti, a od rata i smrti se ne može pobjeći.

Hemingway i Remarque obojica su imali iskustvo borbe u Prvom svjetskom ratu, no samo se jedna knjiga čita kao izvještaj uživo s prve linije fronta, a to je roman 'Pod vatrom' francuskog novinara i pisca Henrija Barbussea, objavljen 1916. Barbusse je usred rata i godine najvećih bitaka objavio svoje bilješke i opažanja o životu (i smrti) na prvoj liniji fronte nudeći dokumentaristički prikaz fizičkih opasnosti i psiholoških izazova kojima su vojnici bili izloženi u novim uvjetima mehaničkog ratovanja. 'Pod vatrom' je jedna od knjiga koja je uništila ideju o ratu kao plemenitoj pa i časnoj aktivnosti, igri gospode, koja je dotad vladala kao društvena paradigma, što se nakon užasa Some i Verduna nepovratno mijenja.

Da je rat pakao, nema sumnje ni u klasičnom romanu njemačkog pisca Ernsta Juengera 'In Stahlgewittern' (otprilike: U željeznoj oluji), ali Juengerovi likovi izloženost nehumanom masovnom klanju promatraju kao priliku za izrastanje u bolje ljude. Juengerova knjiga je i klasik desničarske literature koji slavi bratstvo običnih vojnika, a autor je sam i u Drugom svjetskom ratu bio oficir njemačke vojske. Posvemašnja suprotnost 'In Stahlgewitter' humoristički je klasik 'Dobri vojnik Švejk' češkog pisca Jaroslava Hašeka, epopeja zabušanta Švejka čiji je jedini cilj bilo kako se spasiti od odlaska u borbu. Hašekov obimni roman ujedno je i satirična freska raspadajuće Austro-Ugarske, trulog carstva koje njegovi podanici masovno varaju i uopće ne poštuju, zbog čega je 'Švejk' bez konkurencije i najsmješniji roman o Prvom svjetskom ratu.

Britansku stranu rata, koji se kod njih naziva Veliki rat (The Great War), najbolje prikazuju memoarski roman 'Zbogom svemu tome' Roberta Gravesa (kod nas nedavno preveo Ivan Sršen i objavio Sandorf) i četvoroknjižje 'Parade's End' Forda Maddoxa Forda. Graves je rat proveo služeći kao podoficir na fronti, te je ostao duboko obilježen ubijanjem kojemu je svjedočio, a u svojoj se knjizi beskrupulozno razračunava s britanskom visokom klasom i vojnim strukturama, zbog čega je u svojoj domovini posao skoro pa persona non grata. 'Zbogom svemu tome' u svoje je vrijeme bila toliko kontroverzna knjiga da se autorov pisac osjetio pozvanim napisati svoj odgovor odmetnutom sinu, a Graves se odselio iz Engleske i zadržao svoju distancu prema domovini do kraja života. 'Parade's End' je pak epska priča o čovjeku kakav je Graves trebao biti da je ispunjavao očekivanja, vladinom statističaru Christopheru Tietjensu, koji je razapet između ratne i bračne dužnosti te nedozvoljene ljubavi prema buntovnoj sufražetkinji.

Iako nije riječ o romanu, Krležina zbirka priča 'Hrvatski bog Mars' ključna je knjiga hrvatske, a nekoć i jugoslavenske književnosti o Prvom svjetskom ratu. Krleža je i sam doživio razne strane Prvog svjetskog rata – bio je austro-ugarski vojnik, potencijalni srpski borac, dezerter i zatvorenik – što se vidi u raznolikosti hrvatskih sudbina koje pisac prikazuje u potresnom 'Marsu'. Knjigama koje tematiziraju Prvi svjetski rat može se pribrojiti i kratki lirski roman 'Dnevnik o Čarnojeviću' Miloša Crnjanskog, koji opisuje psihologiju bivšeg ratnika koji se nosi s posljedicama sudjelovanja u ratu. 'Dnevnik o Čarnojeviću' knjiga je bljeskova, poetskih impresija, potmulih unutarnjih oluja i ushita, a svi ti uzburkani osjećaji u naslovnom liku su posljedica njegove vojne službe u ratu. Kratki roman Crnjanskog jedan je od najboljih književnih psihograma mladog uma uništenog ratnim iskustvom koji su sebi ipak nalazi impulse života i pokušava oživjeti.