Na smjenu Nataše Rajković reagirali su mnogi – ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, redatelj Miran Kurspahić, te Nora Krstulović
Smjena Nataše Rajković s mjesta pomoćnice ravnatelja za kulturu Studentskog centra u Zagrebu ideološki je i politički orkestrirana odluka, koja dovodi u pitanje realizaciju kulturnih projekata i predstavlja ozbiljnu opasnost za hrvatsku kulturu općenito, upozoravaju kulturnjaci okupljeni iza peticije kojom se traži revizija i poništenje takve odluke, a zabrinutosti kulturne i šire javnosti pridružila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
‘Osim što postoji realna opasnost da se trajno poništi i ukine program kulture i djelovanje kulture u sklopu SC-a, što bi imalo nesagledive posljedice, ta je odluka opasno i pogubno tempirana’, rekao je Hini redatelj Miran Kurspahić.
On je na smjenu Rajković reagirao otvorenim pismom objavljenim 2. kolovoza na portalu teatar.hr, u kojemu zahtijeva reviziju i poništenje takve odluke, te reviziju cjelokupnog rada sanacijskog postupka u sklopu SC-a.
Odluka Sanacijske uprave SC-a na čelu sa sanacijskim upraviteljem Mirkom Bošnjakom donijeta u ovo doba ljeta, pred sam proces otvaranja prijava za natječaje Ministarstva kulture i zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu za javne potrebe u kulturi RH, predstavlja ‘ozbiljnu i objektivnu opasnost da se kulturni program ne realizira’, upozorava Kurspahić.
‘To bi bila tragedija ne samo za kulturu Studentskog centra, ne samo za grad Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku’, smatra.
Kultura je od samoga osnutka Studentskog centra neodvojivi djelovanja te institucije, koja je čitav niz desetljeća, pod ingerencijom Sveučilišta u Zagrebu, predstavljala prostor eksperimenta, slobode i mogućnosti, te bila generator umjetničkih istraživanja, rekao je.
‘Onog trenutka kad se politika odlučila uključiti – a sanacijski postupak kao takav jest uključenje politike – tu stvari kreću u silovito krivome smjeru. Nije slučajno došlo do sanacijskog postupka i nije slučajno ingerencija sa sveučilišta prebačena na Vladu RH, dakle, direktno u ruke politike, ove ili one stranke koja će tog trenutka biti na vlasti’, ustvrdio je Kurspahić, koji ‘uklanjanje’ Rajković smatra posljedicom programskih i ideoloških razmimoilaženja.
Glavna urednica teatra.hr Nora Krstulović upozorava kako je do smjene došlo ‘bez ikakvog objašnjenja, bez argumenata, u jeku sezone godišnjih odmora i s vrlo očitom tendencijom da ta smjena prođe ispod radara široke javnosti’.
‘Sasvim je moguće da uprava SC-a ima neke argumente koji bi objašnjavali smjenu Rajković, ali niti jedan od njih dosad nismo čuli. Mi ne znamo zašto je smijenjena, a jedino objašnjenje koje smo dobili je da sanacijski upravitelj ima pravo birati svoje najbliže suradnike’, pojasnila je.
Obuljen Koržinek: Upućen apel Bošnjaku da preispita odluku
Kurspahićevo pismo u kratkom je roku preraslo u širu inicijativu u sklopu koje je peticiju protiv smjene Rajković u nekoliko dana dosad potpisalo gotovo 900 redatelja, glumaca, likovnih, glazbenih i plesnih umjetnika, pisaca i drugih uglednih kulturnjaka, ali i pripadnika šire javnosti. Otvoreno pismo preporučeno je poslano i premijeru Andreju Plenkoviću, te ministricama znanosti i obrazovanja i kulture, Blaženki Divjak i Nini Obuljen Koržinek.
Ministarstvo kulture reagiralo je priopćenjem u kojemu ističe kako je, iako nema ovlasti izravno utjecati na odluke Sanacijske uprave SC-a, tijekom protekle godine zbog opetovanih sukoba i ozbiljno narušenih odnosa između Bošnjaka i Rajković iniciralo višekratne razgovore sa sanacijskim upraviteljem, kao i razgovore s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu o nezadovoljavajućem statusu Kulture u SC-u.
Ministrica Obuljen Koržinek u kratkom razgovoru napomenula je kako se ministarstvo u prvome redu angažiralo ‘kako bi objasnilo specifikum djelatnosti kulture, jer nam se činilo da možda ne postoji dovoljno razumijevanja’.
‘Kultura SC-a ima dugu tradiciju i iznimnu vrijednost i za grad Zagreb i za hrvatsku kulturu u cjelini. Zato nam je važno da se kultura u okviru SC-a očuva’, rekla je ministrica, koja Kulturu SC-a ocjenjuje kao jedno ‘doista živo mjesto, s jednim specifičnim programom kakav grad poput Zagreba treba imati’.
Potaknuto apelima i peticijama kulturnih djelatnika, ministarstvo je ovaj tjedan uputilo i dopis sanacijskom upravitelju Bošnjaku, u kojemu izražava zabrinutost zbog nastale situacije i apelira na njega da preispita svoju odluku, napomenula je ministrica. U pismu je ministarstvo ujedno izrazilo svoju spremnost da se uključi u raspravu o budućem statusu kulture u okviru SC-a.
Unatoč uvjeravanju predstavnika Sanacijske uprave SC-a da će Rajković nastaviti voditi započete projekte, te da će svi projekti za sljedeću godinu biti na vrijeme prijavljeni, ministarstvo je izrazilo zabrinutost oko njihove realizacije, upozorivši također na potencijalni gubitak jedinstvenog poligona za implementaciju inovativnih umjetničkih praksi i afirmaciju mlađih naraštaja najrazličitijih umjetničkih izričaja.
‘Mislim da bi bilo jako važno da se svi programi koji su planirani za sljedeću godinu redovito prijave na natječaje kako bi se mogli realizirati’, rekla je Obuljen Koržinek.
Krstulović: Ovo je borba za koncept održavanja kulture
To se ponajprije odnosi na daljnji tijek i konačnu realizaciju započetih projekata, poglavito onih koji se financiraju sredstvima državnog proračuna i europskih fondova, na što upozorava i Nora Krstulović iz teatra.hr.
Osim što dovodi u pitanje nastavak već dogovorenih suradnji, sadašnja situacija ozbiljno dovodi u opasnost i dva tekuća europska projekta, koji moraju zadovoljavati vrlo stroge forme realizacije i izvještavanja koje propisuje Europska unija, pojasnila je Krstulović.
U suprotnome, SC će se naći 'u nebranom grožđu' te će morati vratiti sva sredstva uz eventualne penale, istaknula je. Ugroze li se ti projekti, to bi, kako je rekla, mogao biti ogroman problem, ‘a vrlo je upitno i hoće li ljudi koji su već dogovorili neke suradnje s Kulturom SC-a htjeti realizirati te projekte s novim čovjekom na čelu, o kojemu ne znaju ništa osim da je u jednom intervjuu izjavio da kulturi treba smanjiti proračun’.
Način organizacije i vođenja Kulture promjene u SC-u jedan je ‘neortodoksan model za hrvatsku kulturnu praksu’, rekla je, jer ‘to je zapravo jedna otvorena i fleksibilna platforma na kojoj mogu surađivati i umjetnici početnici i iznimno proslavljena imena domaće kulture, i to svi manje-više pod istim uvjetima, što otvara mogućnost pluralizma izričaja i estetika kakvog nema niti u jednoj drugoj javnoj ustanovi u Hrvatskoj’.
Dosadašnji model možda nije bio idealan, ali je otvarao više prilika nego bilo koji drugi, smatra Krstulović. ‘Ovo nije borba samo za Natašu Rajković. Ovo je borba za koncept održavanja kulture u SC-u. Pogledate li imena ljudi koji su do sada potpisali peticiju, vidjet ćete da se radi o brojnim iznimno uglednim hrvatskim umjetnicima’, istaknula je.
MZO: SC posluje pozitivno
Kulturnjaci zahtijevaju odgovornost nadležnih institucija, u prvome redu ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je imenovalo sanacijsku upravu, a koje se za sada, upozorava Miran Kurspahić, odbija oglasiti.
‘Ministrica Divjak, koja ima pravo na veto, nije se oglasila ni na nikakav način. To smatram sramotnim i krajnje neodgovornim. U krajnjoj liniji, što to govori? Ignoriranje jednog velikog i bitnog problema usred Zagreba je i nemar, a to zorno svjedoči o načinu na koji se odnose prema kulturi’, rekao je Kurspahić.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su kako sanacijski upravitelj, temeljem Odluke Vlade RH o sanaciji Studenskog centra Sveučilišta u Zagrebu, ima sve ovlasti imenovanja i razrješenja voditelja ustrojstvenih jedinica, kao i donošenja odluka u pogledu radno-pravnog statusa pojedinih zaposlenika i skupina zaposlenika.
Prema dostavljenim izvještajima o poslovanju Studenskog centara u Zagrebu te službenom Financijskom izvještaju za 2017. godinu, poslovanje SC-a završeno je s ukupnim pozitivnim poslovanjem, stoji nadalje u priopćenju ministarstva, koje stoga nije predvidjelo financijska sredstva u Državnom proračunu za 2018. godinu za sanaciju Studenskog centra u Zagrebu.
Ugrožen je ekosustav, sve ide u smjeru strogo kontrolirane kulture
Krstulović smatra da je pozitivno poslovanje ‘razlog više da se kultura ne satire’. ‘Čini mi se da Sanacijsko vijeće i sanacijski upravitelj ne razumiju meritum stvari, a to je da studentska kultura, odnosno, kultura za studente, nigdje u civiliziranoj Europi ne funkcionira na tržišnim principima – ona je uvijek subvencionirana jer je to najbolje moguće ulaganje u budućnost bilo koje države. Čini mi se da taj temeljni princip u upravi SC-a ne razumiju’, rekla je.
Posljednjih godina sve institucije kreću se u smjeru proizvodnje strogo kontrolirane kulture, upozorava nadalje Krstuljović, a tome u prilog ide i činjenica da je nakon 50 godina kultura prestala biti temeljna djelatnost SC-a i ‘više nije ni sektor nego najobičnija služba, kao recimo služba održavanja’.
‘Tu se već radi o ugrozi ne samo SC-a, nego ugrozi cijelog ekosustava’, ističe. ‘Najtužnije u cijeloj priči je da se meritumom stvari nitko ne bavi, a praksa posljednjih godina pokazuje da političke strukture, a tu prije svega mislim na resorne ministrice obrazovanja i kulture, nisu baš sklone dijalogu sa strukom’.
Stoga ne očekuje nikakve formalne pomake nakon pokretanja inicijative, ali smatra da je postignut osnovni cilj, ‘a to je da se javnosti skrene pažnja na taj problem’.
‘Ono što će se dogoditi je sasvim sigurno određena vrsta bunta i, ne dobijemo li od uprave SC-a neke vrlo konkretne odgovore i argumente na silna postavljena pitanja, vjerujem da bi se mogao dogoditi i ozbiljan bojkot programa nove uprave Kulture u SC-u ove jeseni’, poručila je.