Ako je neki turist u Zagrebu smetnuo s uma da boravi u zemlji gdje je patentirana kravata, na to će ga, stigao zrakom ili vlakom, podsjetiti četiri metra visoke skulpture kojima Academia Cravatica i Turistička zajednica Grada Zagreba informiraju da je došao u domovinu kravate, ali i grad koji je po novom kravatina prijestolnica
U sklopu turističko-umjetničkog projekta 'KravatArt-Zagreb grad koji veže' unazad nekoliko mjeseci na trima zagrebačkim lokacijama – na aerodromu ('Dobrodošlica'), pred katedralom ('Totem-kravata') i na Trgu kralja Tomislava – postavljeni su spomenici koji bi trebali podsjećati na kravatu. Autor instalacija je kipar Petar Ujević, a svaku je oslikao drugi slikar. Posljednju, postavljenu između Glavnog kolodvora i kralja Tomislava, oslikao je Stjepan Šandrk, a poslužio se s jedne strane motivom točkica psa dalmatinera, dok je na drugoj strani portret ni manje ni više nego psa koji nalikuje fotografiji provučenoj kroz filter Photoshopa. Idejni začetnik ovog, kao i brojnih projekata vezanih uz promociju kravate je Marijan Bušić
Kad je postavljana treća od pet kravata predviđenih na zagrebačkim lokacijama, istaknuto je da je projekt za građane i posjetitelje Zagreba pokrenut s ciljem obogaćivanja turističke privlačnosti Zagreba koji se želi promovirati i kao prijestolnicu kravate te kao grad koji veže kulturom, gostoljubivošću i šarmom. Ponudu dopunjuje neprofitna ustanova koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada.
A turista je ovog ljeta u Zagrebu bilo više no prijašnjih godina. Jesu li doista došli u grad čiji identitet najbolje predstavlja kravata, odnosno može li se išta u Hrvatskoj dodatno obogatiti kravatom i pritom biti originalno, pa i zagrebačko?
Podsjetimo, Hrvatski sabor 2003. jednoglasno je proglasio Dan kravate 18. listopada, a ove godine do Dana kravate Počasna satnija Kravat-pukovnije izvodi program smjene straže i ophodnje užim središtem Zagreba. Prisjetimo se koliko je puta Hrvatska opasana kravatom, kao i spektakularnog 'kravatiranja' Arene u Puli. Ima toga još. Jeste li znali da je nedavno otkriveno kako je Ivan Gundulić nosio kravatu prije Luja 14? Kao dokaz imate u dubrovačkom Kneževnom dvoru Dživin portret iz 1622.
'Kravata u Zagrebu i sa zagrebačkim identitetom nema ništa. To je marketinška akcija jedne firme. Protiv firme nemam ništa, ali to nema veze sa zagrebačkim urbanim kulturnim identitetom, nego ima veze s uniformom iz vremena baroka', prokomentirala je ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević
'To je artificijelna priča koja jednostavno ne prolazi jer je preplitka. Pozivanje na vojnu povijest i baštinu ne bi se trebalo vraćati', kazala je dodavši da oni koji kroje takvu sliku identiteta današnjeg Zagreba otkrivaju svoju neobrazovanost te da se uopće ne konzultiraju sa strukom iako troše gradski budžet.
'Zašto bismo kravatu prihvatili kao nešto zagrebačko?', pita se Knežević. 'Zagrebu treba prvo stvarna urbana obnova, i to transparentno financirana iz spomeničke rente, a tek uređeni grad pretpostavka je za spektakle. Ovako paradiranja njih par oblečenih na konjima izgledaju kao predstava, kao mali igrokaz. Sve skup - sramota!', kaže Knežević i zaključuje da je ovakvo stvaranje identiteta hrvatske metropole samo nastavak onog što gledamo već godinama.
'Ako se jedna ruralna sredina legitimira s narodnim nošnjama, to je u redu, no kakve to veze ima sa Zagrebom i urbanom sredinom? Zagreb nisu šestinske nošnje i šestinski suncobrani, ni austrougarski stilizirani vojnici. Identitet Zagreba trebali bi oblikovati mladi moderni umjetnici koji imaju internacionalne reference, a takvih umjetnika imamo mnogo. Vrijeme je da se traži nešto u sadašnjosti, a ne u prošlosti, da se izvodi iz modernog zagrebačkog urbanog identiteta, a ne iz povijesti vojnih jedinica, što je najtragičniji dio naše povijesti. Za ovaj kraj i prilike Zagreb je velika urbana sredina, a apsurd je da ju prezentiraju seljaci i uparađeni vojnici', zaključuje Snješka Knežević.
