Završna festivalska večer okupila je u Dvorani Polanec ZKM-a brojnu publiku pa se za tribinu s Nadasom, najavljenu kao 'vrhunac festivala', tražila stolica više.

Mađarski dramaturg, romanopisac i esejist Peter Nadas (1942.) međunarodnu je popularnost stekao svojim romanom 'Knjiga sjećanja' (1986.). U Zagrebu je predstavio hrvatski prijevod romana 'Paralelne pripovijesti' iz 2005. u kojemu se kroz osobne pripovijesti njegovih junaka prelama i pripovijeda povijest Srednje Europe 20. stoljeća.

Roman, koji mnogi kritičari smatraju 'Ratom i mirom' 21. stoljeća, nastajao je 18 godina. U njemu se dotiče povijesnih događaja koji su obilježili njegovu rodnu Mađarsku - od teških vremena Drugog svjetskog rata i njegovih posljedica koje su Mađarsku odvele na pogrešnu stranu Željezne zavjese, preko prijelomnih događaja 1956. utisnutih vrućim žezlom u dušu svakog Mađara, kada su sovjetski tenkovi na ulicama Budimpešte beskopromisno ugušili tek rođeni pokret za nezavisnost od sovjetske vojne okupacije.

Mračni dani represivnog režima premijera Janosa Kadara i desetljeća čekanja na kolaps Sovjetskog Saveza i ponovno rođenje Mađarske kao nezavisne države također su temom Nadaseva romana.

'Svojim pisanjem nastojim nekako unijeti reda u kaos koji je iza svega toga ostao, slijedeći pritom svoje junake na njihovu sudbinskom putu bez obzira odakle dolazili', objasnio je.

Pisanju prilazi duboko filozofski propitujući sve - ljude, njihove motive, tjelesnost, međusobne odnose i položaj u svemiru. Na njega je djelomice utjecalo iskustvo kliničke smrti, kada je 1993. doživio infarkt te je tri i po minute proveo bez pulsa, iskustvo koje mu je 'dalo potvrdu da um nema drugoga sadržaja osim onoga koje su u njega unijeli proživljeni doživljaji'.

'To je iskustvo utjecalo na moju sigurnost i spokoj: shvatio sam da um ništa ne zaboravlja', kazao je.

U pisanju slijedi podražaje koje primaju njegovi junaci, ne želeći ni na trenutak prekoračiti granice realnosti, a velik naglasak stavlja na tjelesnost i seksualnost, jezik i temeljne društvene vrijednosti - smatra da je empatija jedna od najvažnijih ljudskih osobina.

Kroz osobne pripovijesti trojice svojih junaka, njihovih obitelji, prijatelja i poznanika, u 'Paralelnim pripovijestima' plete mrežu njihovih osobnih drama, sreća i tragedija, osobnih i kolektivnih dvojbi, moralnih pitanja pravednosti, krivnje, sreće i nesreće, opisujući život koji je kaotičan, nabijen strašću i natopljen tjelesnošću, u romanu koji je istodobno i kriminalistički i povijesni i obiteljski roman i priča o Holokaustu, povijest Mađarske, ljubavni roman, pornografski roman, roman o odrastanju i, u konačnici, obračun s komunizmom.

Roman je u nas objavljen 2012. u izdanju zaprešićkog nakladnika Frakture i u prijevodu Xenije Detoni, koja je za njega dobila nagradu Iso Velikanović

Susret s Nadasom posljednji je od ukupno 16 književnih događanja tijekom dvanaest festivalskih dana. O svojem stvaralaštvu govorili su, među ostalima, Jaume Cabre, Kjell Ola Dahl, Rod Rees, Gerbrand Bakker, Peter Terrin, Margriet de Moor, Claudio Magris te brojni hrvatski i književnici iz regije, među kojima Goce Smilevski, Ivana Simić Bodrožić, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Edo Popović, Predrag Matvejević, Miljenko Jergović i brojni drugi.

Književni program festivala obogatili su popratni glazbeni programi u kojima su nastupali mladi glazbenici najrazličitijih glazbenih pravaca, a niz likovnih umjetnika naslikao je portrete gostujućih pisaca te ih izložio u foajeu ZKM-a.

'Pokazalo se da je ta sinergija između glazbe, književnosti i likovnosti uspješna formula', kazao je Seid Serdarević. Festival je posjetilo više od dvije tisuće ljudi, a popunjenost kapaciteta na svim je događanjima iznosila preko 95 posto, dodao je.