Izložbu je uvodno predstavila kustosica Kristina Bonjeković Stojković, koja je istaknula kako se njome nastoji prezentirati presjek Bućanova plakatnog opusa u kojem se jasno iscrtavaju njegova 'inventivnosti i kreativnost vidljiva kroz različite postupke i pristupe u vizualizaciji ideje'.

'Njegovi plakati privlače neobičnom snagom slike i asocijacija koje nam nude, mame da iščitamo i proniknemo u autorovu ideju i poruku koju je utkao u njih', kazala je Bonjeković Stojković. Izrazila je nadu da će posjetitelji te izložbe zaključiti koliko je Bućan zaista 'originalan umjetnik, čiji je rad izuzetno inovativan, maštovit i prožet humorom i ironijom, vrijedan promišljanja i iščitavanja'.

Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić posebno je zahvalila autoru na 'predivnoj suradnji tijekom rada na ovoj izložbi – velikoj izložbi velikog slikara plakata', a otvorenju je, uz samog autora te brojne pripadnike kulturne, akademske i političke scene, nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Izrazio je veliko zadovoljstvo i čast što prisustvuje otvorenju izložbe 'jednog od najvećih, ne samo hrvatskih, nego i europskih i svjetskih slikara i grafičkih dizajnera'. 'Tri stvari obilježavaju Borisa Bućana: genijalnost, planetarnost i produktivnost', poručio je Bandić.

MSU-ova Zbirka plakata sadrži reprezentativnu autorsku cjelinu od preko 400 Bućanovih plakata, a izložbom je njegovo stvaralaštvo predstavljeno kroz njih 150, nastalih tijekom tridesetak godina, od konca 60-ih do konca 90-ih godina prošloga stoljeća.

Bućan plakate stvara od 1968., a upravo s tom godinom i započinje ta kronološki postavljena izložba, od plakata koje je radio za otvorenje popularnog zagrebačkog Omladinskog kluba Jabuke, te niza plakata za Galeriju Studentskog centra, koje obilježava snažna reduciranost prikaza.

Plakati iz razdoblja 1970-tih i 1980-tih, njih devedesetak, predstavljeno je na prvome katu izložbe, dok su na drugome katu predstavljeni plakati koji su nastajali od 80-tih godina pa do kraja prošloga stoljeća, kojih je oko 60.

U ozračju konceptualne umjetnosti nakon 1973. Bućan sve više uvodi fotografiju kao likovni izričaj na plakatu, a promjenu njegovih promišljanja o plakatu kao mediju ilustrira serija konceptualnih plakata za Gavellu na kojima je motiv uvećana fotografija iz novina.

Potkraj 70-tih godina osjeća se novi preokret u načinu pristupa plakatima, vidljiv u sve dominantnijoj uporabi boje i oblika, a radikalan preokret dolazi u 80-ima, kada Bućan postupno povećava format plakata – od običnog standardnog plakata na konačnih 2x2 metra. Plakate karakterizira živost i energičnost koja proizlazi iz različitih idejnih ishodišta i likovnih postupaka, a takvi plakati obilježavaju čitav drugi dio izložbe.

Najpoznatiji od njih je 'Žar ptica', koji je stekao kultni status, odabran za naslovnicu kataloga najboljih plakata 20. stoljeća 'The Power of Posters' u izdanju Victoria and Albert Museuma iz Londona.

Uz izložbu je tiskan i katalog čije grafičko oblikovanje potpisuju Bachrach & Krištofić, a jedan od tekstova napisao je Rick Poynor, međunarodno cijenjeni britanski pisac, kustos, teoretičar i predavač specijaliziran za dizajn i vizualnu kulturu, koji je također nazočio otvorenju.

Izložba je otvorena do 29. svibnja.