Devedesetih je u Hrvatskoj iz školskih, tvorničkih, javnih i specijalnih knjižnica, bivših domova JNA, društveno-političkih organizacija i privatnih biblioteka zbog ideološki nepoćudnog sadržaja, zbog pisma kojim su pisane, zbog etničke ili političke pripadnosti autora, uklonjeno i uništeno više stotina tisuća knjiga koje su završile u kontejnerima, na ulici ili u reciklaži.

Izložba/akcija 'Otpisane' temelji se na podacima o uništavanju knjiga u Hrvatskoj devedesetih koje je Ante Lešaja sabrao u knjizi 'Knjigocid' (Profil &. SNV, Zagreb, 2012). Ono što Lešajina knjiga zorno pokazuje jest da kod uništavanja knjiga - kao, uostalom, i spomenika NOB-a - nije bilo riječi o ekscesima pojedinca, kako to tvrde službena očitovanja, nego o namjernom i sustavnom djelovanju koje simbolički sažima dominantnu politiku 1990-ih.

Izložba/akcija zove se 'Otpisane' jer se uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim, nepotrebnim itd. 'Otpisane' nedvosmisleno situiraju 'uništavanje knjiga' u društveni kontekst u kojem se uništavanje 'nepodobnih' spomenika i knjiga događalo istovremeno s rušenjima kuća i ubijanjima 'nepoćudnih' građana, izvan i prije ratnih operacija, te je zato posvećena 20. godišnjici vojno-redarstvene akcije Oluja, završne vojne operacije Domovinskog rata. U spomen na političku logiku kojom su izgnani i ubijani ljudi, izložba/akcija 'Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje' vraća izbacivane knjige u javni arhiv dostupan svima.

Izložba/akcija napravljena je u suradnji s projektom Javna knjižnica koji vode Tomislav Medak i Marcell Mars. Projekt tematizira ideju javne knjižnice kao institucije općeg prava na znanje, izuzetka od tržišta i društvene solidarnosti koja je, kao i mnogi drugi javni i zajednički resursi, podvrgnuta intenzivnoj komercijalizaciji i pritiscima koji ukidaju prostor zajedničkog. Osim dokumentarnih materijala, prikupljenih 'otpisanih' knjiga i skenera za njihovo digitaliziranje, izložba/akcija uključuje radove i performanse umjetnika Antonija Grgića, Siniše Ilića, Božene Končić Badurine, Siniše Labrovića i Luize Margan.

Tako vas u srijedu 8. srpnja na Trgu bana Jelačića od 19 do 20.30 očekuje performativna skulptura 'Osluškivanje', autorice Luize Margan, a istoga dana u 21 sat Siniša Labrović izvest će u Galeriji Nova performans 'Svjetlost knjige'. U četvrtak 9. srpnja Luiza Margan prezentirat će od 18 sati u Galeriji Nova 'Javne priče'. Od 19 sati u Knjižnici Bogdan Ogrizović pod vodstvom Božene Končić Badurina očekuje vas 'Revizija obiteljske biblioteke', a od 20 sati na Trgu bana Josipa Jelačića performans Antonija Grgića 'Čitanje misli Karla Marxa konju bana Josipa Jelačića na bivšem Trgu Republike'

U svojim ratnim dnevnicima George Orwell primjećuje da skandal koji poprimi goleme razmjere postaje nevidljiv. No protiv normalizacije skandala potrebno je djelovati. Jasno je da umjetnost sama ne može preokrenuti posljedice političkih zbivanja i vojnih akcija po živote i sudbine pojedinaca (poginulih, ubijenih, izbjeglica, ali i počinitelja i svjedoka), ali može biti djelatna unutar područja kulture. Prikupljanje i digitaliziranje knjiga, njihovo arhiviranje i diseminacija, simbolički su čin kojim hrvatska kulturna javnost prihvaća i svoj dio odgovornosti.

U svrhu daljnjeg i potpunijeg istraživanja procesa uništavanja knjiga u Hrvatskoj devedesetih, pozvani ste vlastita svjedočanstva ili saznanja o uništavanju knjiga poslati na adresu: otpisane@gmail.com, a ukoliko posjedujete poneku 'otpisanu', donesite je u Galeriju Nova na skeniranje. Organizatori će se potruditi skenirati ih što više kako bi ih mogli čitati i dijeliti na stranici www.otpisane.org.

Izložbu 'Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje' možete pogledati do 13. srpnja.