Dosad nepoznata, a izuzetno dinamična kulturna povijest Wroclawa, Europske prijestolnice kulture za 2016. godinu, predstavit će se na izložbi 'Divlji zapad. Neoavangarda iz Wroclawa', najvažnijem ovogodišnjem izložbenom projektu suvremene umjetnosti u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), koja se otvara 16. lipnja
Izložit će se umjetnička djela, dokumentarne fotografije, filmovi, predmeti i zvučni zapisi iz područja vizualnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna i svakodnevnog života grada nastali od šezdesetih do danas.
Da bi se objasnio fenomen 'neoavangardnog Wroclawa' treba se vratiti u povijest - grad je nakon Drugog svjetskog rata pripojen Poljskoj uz dotad neviđeni eksperiment, stopostotnu razmjenu stanovništva - Poljaci su preseljeni u tzv. vraćene teritorije, a njemački su se stanovnici morali preseliti u neku od okupacijskih zona u Njemačkoj.
Prije rata grad je imao skoro milijun stanovnika, ali desetljećima se nije mogao oporaviti od razaranja prouzročenih borbama za utvrdu Breslau (njemačko ime Wroclawa), jednom od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata u Europi. Prema mišljenju komunističke vlasti taj nekoć njemački grad, nije zaslužio pomoć i potporu za obnovu.
Vojska Sovjetskog saveza bila je do 1990. stacionirana po gradovima, te sjevernim i zapadnim pokrajinama, a čak je i danas kulturna različitost tih pokrajina predstavlja problem s lokalnoj zajednici poljskih doseljenika, o čemu se rijetko govori u poljskoj suvremenoj umjetnosti.
Na tim su rubnim područjima komunističke zemlje, na mjestu gdje se dodiruju razne kulture i zbivaju migracije, wroclawski umjetnici, 'u duhu slobode i neovisnosti, stvorili svoj originalan mikrokozmos', beskompromisno eksperimentirajući i surađivajući s umjetnicima s obje strane Željezne zavjese, najavljeno je iz MSU-a.
Sredinom šezdesetih u Wroclaw dolaze dvojica iznimnih umjetničkih vizionara, Jerzy Grotowski, pokretač Teatra Laboratorij i Jerzy Ludwinski, autor pionirskog koncepta Muzeja recentne umjetnosti u Wroclawu i osnivač Galerije Mona Lisa.
Do kraja sedamdesetih grad je bio prijestolnica poljske neoavangarde, a u narednom je desetljeću i godinama izvanrednog stanja postao 'žarište kontrakulture i umjetnosti koja se suprotstavljala sustavu'.
Osamdesete su bile obilježene djelovanjem Narančaste alternative, glazbenim izvedbama skupine Kormorany i događanjima grupe Luxus.
Duh grada osjeća se i danas - Wroclaw kao mjesto susreta umjetnika
Izložba se sastoji od više cjelina koje će sveobuhvatno predstaviti stvaralaštvo u tom gradu, od one posvećene Jerzyju Ludwinskom, kazalištu i izvedbenih umjetnosti, prvoj feminističkoj izložbi u Poljskoj iz 1978. preko filmova kultnih filmova tzv. poljske škole do Umjetničke kolonije 'Ziemia Zgorzelecka', konkretističke poezije te povijesnog i suvremenog konteksta grada i djelovanja umjetnika u njemu.
Duh tog vremena osjeća se i danas kada funkcionira kao mjesta susreta i otvoreni grad - ondje se održava festival Jazz nad Odrom, Festival otvorenog kazališta koje je organiziralo Kazalište Kalambur i radionica Teatra Laboratorija.
Izložbu je organizirao Muzej suvremene umjetnosti Wroclaw u okviru programa Europska prijestolnica kulture Wroclaw 2016., pod visokim pokroviteljstvom Piotra Glinskoga, vicepremijera i ministra kulture i nacionalne baštine Republike Poljske, te Rafala Dutkiewicza, gradonačelnika grada Wroclawa.
Kustosica izložbe je Dorota Monkiewicz, ravnateljica Suvremenog muzeja Wroclaw, a autor postava Robert Rumas.
Izložbu će popratiti i nastup skupine Kormorany, trenutno jedinim aktivnim predstavnicima neoavangarde iz Wroclawa iz osamdesetih, kao prvi koncert Ljeta u MSU.
Koncert će se održati 16. lipnja, a izložba će biti otvorena do 15. kolovoza.