Pod geslom 'Kazalište kojem vjerujem', Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu krenulo je s upisima pretplata za narednu sezonu koja samo što nije počela, a intendantica Dubravka Vrgoč kaže da će, budući da nisu dobili nekakve naznake promjena, slijediti upute koje su koristili krajem prošle sezone, kad su svoja vrata otvorili nakon kompletnog lockdowna.

'Sjedala su, dakle, raspoređena po epidemiološkim uputama s propisanim razmakom, maske se nose i na ulazu i u gledalištu, obavezni su mjerenje temperature i dezinfekcija ruku, izlazak je po redovima... Po tome je od 700 sjedala, koliko ih HNK broji, iskoristivo od 180 do 250 sjedala, ovisno o tome glumi li netko od izvođača, pjeva ili pleše na prosceniju, jer tada se prva tri reda ne koriste. No s druge strane nadamo se da će mjere biti nešto olakšane kako bismo bili u mogućnosti popuniti barem pola gledališta', kaže Vrgoč.

I iz Zagrebačkog kazališta mladih poručuju da spremni dočekuju novu sezonu, a svoja vrata otvaraju pod sloganom 'Vrati se u normalu'.

'Zaista smo se dobro pripremili u zaštiti naših gledatelja, ne samo smanjenim brojem mjesta i obaveznim razmakom u gledalištu, već i stalnom dezinfekcijom kazališta i obavezom gledatelja da tijekom programa nose maske te mjerenjima temperature i gledateljima i izvođačima. ZKM-ova velika dvorana ima 268 mjesta, mala dvorana 90, ali je zbog obaveznog razmaka među gledateljima u funkciji samo trećina gledališta. Morat ćemo se naučiti funkcionirati u posebnim uvjetima i biti disciplinirani u držanju distance i smanjenju socijalnih kontakata te na taj način nastaviti živjeti i raditi', kaže ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković.

Iako je najgora neizvjesnost, dodaje, u ZKM-u brzo reagiraju, mijenjaju raspored, prilagođavaju se situaciji i kreiraju sadržaje koji mogu funkcionirati pod posebnim mjerama, bili oni virtualni, bili manjeg formata.

'Tijekom karantene stalno smo bili prisutni online, poklonili našim gledateljima i široj javnosti velik broj snimki predstava kao pokušaj zamjene odlaska u kazalište, realizirali videostreaminge scenskog čitanja iz praznog kazališta, a glumci ZKM-a čitali su tekstove hrvatskih pisaca u suradnji s HDP-om, što je prenošeno na našim društvenim mrežama. Izazovne situacije, poput ove pandemijske, traže fleksibilnost, a ZKM je dokazao da to može i po broju virtualnih gledatelja koji su pratili naše aktivnosti od ožujka do kraja svibnja, a bilo ih je oko 200.000. Kako ništa ne može zamijeniti živu izvedbu, nastaviti ćemo s radom na predstavama, naprosto je to naša misija i društvena odgovornost od koje ne smijemo odustati', kaže Abramović Milković.

U splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu u nove radne pobjede idu pod motom 'Pustimo koronu, imamo sezonu. Ponašajmo se odgovorno'. Uz tu poruku na najavnom plakatu prikazani su sa zaštitnim maskama Marko Marulić i Grgur Ninski. 'Bdiju nad nama', kaže nam intendant Srećko Šestan.

'Otvorili smo vrata gledateljima još 18. svibnja predstavom 'Laponija', pridržavajući se svih epidemioloških mjera koje je preporučio Stožer civilne zaštite. Na svim našim predstavama, počevši od kraja petog mjeseca pa do kraja sezone, također i prilikom održavanja 66. Splitskog ljeta, publici smo mjerili temperaturu na ulazu, obavljali dezinfekcije ruku i cipela. Svi su se također popisali sa svojim imenom, prezimenom i brojem telefona. Prilagodili smo, naravno, i gledališta pa je u zatvorenom prostoru kuće od 651 mjesta u opticaju ostalo njih 180, s propisanim razmacima. Izvođači su bili na preporučenoj udaljenosti od četiri metra od publike, a razni prostori u pauzama pokusa dezinficirali su se. Osim toga, izvođači su ulazili također na službeni ulaz, na kojem su obavezni mjerenje temperature i dezinfekcija, a maske su nosili do dolaska na radna mjesta te ih, ako je bilo potrebno, skidali na pokusima. Neki su maske nosili i prilikom pokusa. Dosad nismo imali nikakvih problema prije svega zahvaljujući vrlo discipliniranoj publici. Prihvatili su bez prigovora naše mjere i olakšali nam posao. Siguran sam da će i u sljedećoj sezoni biti tako', kaže Šestan.

Kao posebna kategorija u okolnostima korone su kazališta za djecu i mlade, kojima je situaciju iznimno otežala odredba Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 24. kolovoza. U njoj je vezano za rad predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola među ostalim navedeno da se 'do daljnjeg zabranjuju svi posjeti ustanovama (primjerice izvođenje kazališne predstave i sl.)'. U ovim okolnostima, kaže ravnatelj zagrebačkog Gradskog kazališta Žar ptica Drago Utješanović, spomenuta odluka bila je očekivana.

'Ono čemu se nadamo je da će se okolnosti promijeniti i da će učenici u što skorije vrijemo moći ponovno dolaziti u kazalište. Glavni problem je u tome što organizirani posjeti djece školskog i predškolskog uzrasta čine preko 90 posto naših posjetitelja te je teško očekivati da ćemo kroz individualne posjete, takozvanu slobodnu prodaju, nadoknaditi taj ogroman gubitak. Tako da je ova odluka ili, bolje rečeno, nastala situacija stavila puno kolega iz gradskih, a pogotovo nezavisnih kazališta u jako težak položaj', kaže Utješanović, dodajući kako bi ipak bilo pretjerano reći da, unatoč svemu ovome, neće biti kazališta za djecu.

'Kazališta će biti i ono će biti dostupno svakome tko želi dovesti dijete na predstavu. Drugo je pitanje kako će se preživjeti u danim okolnostima i koliko će to potrajati', poručuje Utješanović i dodaje kako je trenutni scenarij jako loš, ali ipak nije najgori.

'Najgori bi bio da se kazalište u potpunosti zatvori. Povećat ćemo broj izvedbi za individualne posjete, s obzirom na to da nam je broj mjesta u dvorani zbog propisanog razmaka smanjen za 75 posto. Ostaje međutim pitanje kakav će biti odaziv publike. Završit ćemo do kraja godine dvije premijerne predstave, čiji je nastanak prekinut zatvaranjem kazališta u ožujku. Tražit ćemo druge načine komunikacije s publikom kako bismo ostali u kontaktu te ponuditi i neke online sadržaje. Uskoro s našom uspješnom predstavom 'Ako kažeš gotov si' sudjelujemo na uglednom sarajevskom festivalu MESS, a koji se ove godine odvije online. Naši 'Kameni svatovi' sudjeluju na splitskom Malom Marulu, s time da će ga žiri pogledati u Zagrebu. Uskoro idemo i na Festival glumca. Nešto se dakle ipak događa i puno ljudi i kod nas i u svijetu traže načine da prebrode ovo krizno razdoblje. Budući da je kazalište kroz svoju povijest prošlo i kroz gora vremena i puno veće probleme, vjerujem da će preživjeti i ovu situaciju', kaže Utješanović.

Abramović Milković iz ZKM-a kaže kako nema osobito optimističan odgovor.

'Nećemo bezbolno proći kroz ovu krizu, posebno u financijskom smislu, jer nam je bila zaustavljena vlastita proizvodnja te bilježimo pad vlastitog prihoda od kojeg velikim dijelom financiramo program, ali i opremanje kazališta. Smanjen kapacitet gledališta, otkazana gostovanja, smanjen broj polaznika Učilišta ZKM-a jako su utjecali na vlastiti prihod koji je pao za pola milijuna kuna do 30. lipnja u odnosu na prošlu godinu. Ulažemo vlastiti prihod u program da bi produkcija bila na razini renomiranog kazališta poput ZKM-a jer nisu dovoljna sredstva koja nam je Gradski ured za kulturu namijenio na godišnjoj razini', kaže Abramović Milković.

Uz to, dodaje, od vlastitih sredstava podržavaju nezavisnu scenu.

'Zadnje dvije godine imali smo uspješne koprodukcije s Montažstrojem, 'Mladež bez boga', u režiji Boruta Šeparovića, i s Ruperom 'Hejtere' Dine Pešuta, u režiji Judite Gamulin. Surađujemo s puno samostalnih umjetnika i vanjskih suradnika koji financijski ovise i o radu u ZKM-u, tako da je velika naša odgovornost i prema tim ljudima. Puno gostovanja nam je s ove godine prolongirano na sljedeću, poput onog na Sirenas Festivalu u Vilniusu i na Kontakt festivalu u Torunu u Poljskoj. Za sada nam do kraja godine ostaju gostovanja u Shakespeare Theatreu u Gdanjsku s 'Črnom mati zemljom', na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, u Cankarjevom domu u Ljubljani, Borštnikovim srečanjima u Mariboru te na Marulovim danima u Splitu i Festivalu malih scena u Rijeci. O najcrnjem scenariju ne želim ni razmišljati, a to bi bilo ponavljanje lockdowna i umiranje izvedbenih umjetnosti, što nećemo dozvoliti', kaže Abramović Milković.

Intendantica zagrebačkog HNK Vrgoč kaže kako su prošlih nekoliko godina sjajno poslovali pa im je koronašok još i veći.

'Popunjenost naših predstava u 2019. bila je 95 posto, što je doista velika brojka i u europskim razmjerima, a ona se ogledala i u velikim vlastitim prihodima nastalim većinom od ulaznica. Ti su prihodi, primjerice, u 2019. iznosili 14 milijuna kuna, dok sada u 2020. iznose 2,5 milijuna. Razlika je ogromna i svakako nenadoknadiva. Ako bi nam se dopustilo u ovih tri i pol mjeseca koje slijede da popunimo teatar s 50 posto kapaciteta gledališta i kada se publika ne bi bojala doći u kazalište, možda bismo mogli zaraditi još milijun kuna. Jer ne trebamo zaboraviti da sada upisujemo novu pretplatu s vaučerima od stare, tako da gledateljima nadoknađujemo razliku, što je isto velik gubitak. Dakle ta neka moguća mala zarada bio bi bolji scenarij, a onaj najcrnji bio bi da se ponovno moramo zatvoriti ili da izvodimo predstave za još manji broj gledatelja', kaže Vrgoč.

Šestan iz splitskog HNK kaže kako su otkazivanjem izvođenja njihovih uspješnica, kao što su 'Bambina', 'Lepurica', 'Laponija', 'Čudo u Poskokovoj Dragi' i 'Rigoleto' od 11. ožujka do 15. lipnja ostali bez vlastitog prihoda od preko tri i pol milijuna kuna.

'Ministarstvo kulture zasad nam nije uskratilo predviđena sredstva za godinu pa se nadamo da će i Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija ostati na sredstvima koja su nam odobrena na početku 2020. To je trenutno jako neizvjesno jer Gradu Splitu tek predstoji rebalans. Ako nam odluče uskratiti sredstva, onda zaista ne znam kako ćemo se izvući iz te vrlo teške situacije. Naše kazalište, nažalost, nema kompletnu popunu orkestra zbora, a za baletne umjetnike da i ne govorimo, tako da plaćamo honorarne umjetnike iz vlastitih produkcijskih sredstava. Predviđam da ćemo u ovoj godini, ako se ne diraju proračunska sredstva, ostati bez najmanje šest milijuna kuna. To je ogroman, ogroman problem, pogotovo s obzirom na naslijeđene nepodmirene financijske obaveze našeg kazališta. Zasad smo plivali, a za dalje tko zna što će biti, ne samo do kraja 2020., nego i sljedeće godine i sezone', kaže Šestan, dodajući da će se truditi da programi koje budu u mogućnosti ponuditi budu zaista i visoke kvalitete.

'Nećemo se izvlačiti na koronu ako nešto bude lošije. Razmišljamo i već smo u pregovorima za eventualno korištenje alternativnih prostora za izvedbe. 'Bambinu', recimo, ne možemo igrati za 180 ljudi, kuća je na njoj uvijek bila puna. Bili smo zato na razgovoru u Sportskoj dvorani Gripe, u kojoj se po epidemiološkim uvjetima od 4000 mjesta može koristiti njih 600. To je nama kapacitet kakav inače imamo u kazalištu pa bismo njime biti jako zadovoljni', kaže Šestan.

Što se tiče ponude u predstojećoj korona-sezoni, u splitskom HNK-u, najavljuje, pripremaju 'Lombardijce', ranu Verdijevu operu koja je 'nezasluženo ostala u sjeni 'Nabucca''. Trebali su je izvesti još u ožujku, na Svjetski dan kazališta te u čast njihovog nacionalnog prvaka Ivice Čikeša, koji slavi 30. obljetnicu rada, a izvedena je na Peristilu za otvorenje ovogodišnjeg Splitskog ljeta.

'Istu tu operu pripremili bismo i za izvođenje u kući, a prva izvedba trebala bi biti 5. listopada. Spremamo i druge predstave koje su premijerno trebale biti prikazane u prvom dijelu sezone - 'Povratak' Harolda Pintera u režiji Nine Mitrović, a koja bi po sadašnjem planu trebala biti izvedena u drugoj polovini studenoga, dok 8. prosinca pripremamo 'Usidrene' Elvisa Bošnjaka, koprodukciju s Dramskim kazalištem Gavella i zadarskim HNK-om. Do prosinca namjeravamo izvesti i premijeru 'Francuzice' Ilije Zovka, u kojoj nastupaju Snježana Sinovčić Šiškov i Trpimir Jurkić, koji su ujedno redatelji. Radit ćemo i 'Teške ljubavi' Itala Calvina u koprodukciji s Gradskim kazalištem mladih iz Splita, što je prvi put da HNK i mladi imaju koprodukciju. Trebala bi se izvesti kod njih. Tu je i premijera sa Splitskog ljeta, 'Gordana neće doći' autorice Jelene Bosančić i u režiji Ivana Planinića. Sve one predstave koje se inače igraju na maloj sceni sada bi igrale na velikoj jer nam je kapacitet gledališta spomenutih 180', kaže Šestan.

U ZKM-u su u srpnju praizveli 'Monovid 19', predstavu Anice Tomić i Jelene Kovačić, rađenu prema tekstovima 19 hrvatskih dramatičara pisanih u karanteni i objavljenih na portalu drama.hr.

'Ova predstava je važna i zbog toga što smo na taj način barem djelomično podržali hrvatske izvedbene pisce koji su mahom samostalni umjetnici, a u ovom se trenutku nalaze u vrlo teškoj situaciji. Radi se o devetnaest priča koje se kroz tri pripovjedne linije, odnosno predstave istovremeno događaju u svim prostorima ZKM-a, a izvode se za mali broj gledatelja', kaže ravnateljica ZKM-a Abramović Milković. U rujnu će, dodaje, biti izvedena premijera 'Cementa' Heinera Müllera u režiji Sebastijana Horvata, a koji je imao javnu generalnu probu dan prije zatvaranja kazališta 13. ožujka.

''Čarobnjak iz Oza', namijenjen najmlađoj publici, čiju dramatizaciju potpisuje Nikolina Bogdanović, a režiju Saša Broz, planiran je u studenom. Nakon toga zadnju premijeru dvogodišnjeg projekta Europskog ansambla, čiji su koproducenti ZKM, Schauspiel Stuttgart i Teatr Nowy, režirat će Ivan Penović. Žiga Divjak, perspektivni mladi slovenski redatelj, radit će autorski projekt 'Naše šume' u suradnji s dramaturgom Goranom Injacom. Slijedi 'Knjiga o ljetu' u režiji glumice ZKM-a Nađe Perišić Radović u sklopu Inkubatora, projekta koji potiče autorski rad glumačkog ansambla, a za kraj sezone pripremamo koprodukciju s Dubrovačkim ljetnim igrama koju smo iz ove godine prebacili za sljedeću, 'Očevi i djeca' Ivana Turgenjeva u režiji Ivana Popovskog', kaže Abramović Milković.

Ništa nisu otkazali, ističe, planovi se pomiču, ali sve što su planirali i realizirat će u posebnim uvjetima i drukčijim načinom rada, s manjim brojem gledatelja.

'U ovoj sezoni bio je planiran i 'Revizor' i trebao ga je režirati Igor Vuk Torbica, jedan od najtalentiranijih mladih redatelja u regiji, s ogromnim umjetničkim potencijalom, koji nas je prerano napustio, što je nenadoknadiv gubitak za kazalište. Nikad ga nećemo prežaliti ni ljudski ni profesionalno', kaže Snježana Abramović Milković.

Zagrebački HNK u ovoj sezoni donosi upravo 'Revizora' Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Sergeja Potapova, dobitnika mnogih strukovnih i festivalskih nagrada, poznatoga u Rusiji pod nadimkom 'Tarantino iz Jakutije'. Bit će tu i u lipnju premijerno izveden 'Kafka na žalu', koji se prikazuje ponovno 18. rujna, a radi se o drami temeljenoj na djelu Harukija Murakamija u režiji Ivice Buljana. Krajem prosinca publiku očekuje i drama 'Genijalna prijateljica' po romanu Elene Ferrante, a u režiji Paola Magellija. Ivor Martinić će pak izvesti svoj autorski projekt 'Jackpot', a početkom rujna HNK će objaviti i pobjednika svoga natječaja za suvremenu dramu hrvatskog autora na koji je pristiglo 166 tekstova. Djelo pobjednika bit će izvedeno do kraja sezone.

Vrgoč kaže da joj se u ovom trenutku najzahtjevnijima čine operne premijere jer prema pravilima razmak mora biti najveći između pjevača.

'Osim toga, u našem je kazalištu prostor za orkestar također premalen da bi se u njega moglo smjestiti osamdesetak glazbenika koji bi poštivali socijalnu distancu. Ambiciozno je očekivati da bi se na našoj pozornici u velikim opernim izvedbama po pravilima mogli zajedno kretati i solisti i pjevači. Već dugo smo planirali za početak sezone izvesti popularnu Bizetovu operu 'Carmen', no sada mi se čini da je riječ o prevelikom izazovu, prvenstveno zbog nemogućnosti da svi sudionici scenske izvedbe po epidemiološkim mjerama nađu svoje mjesto na našoj pozornici. Razmišljamo o nekim drugačijim pristupima, nekim inovativnim formama, no za njih treba mnogo pripreme, organizacijski su zahtjevni, a i financijski skupi', kaže Vrgoč.