PRVI PUT NAKON REFERENDUMA

Nobelovac Orhan Pamuk oglasio se o političkoj situaciji u Turskoj i napao Europu

30.05.2017 u 08:35

Bionic
Reading

Turski književni nobelovac Orhan Pamuk oglasio se nakon kontroverznog ustavotvornog referenduma prvi put javno u intervjuu za njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung o aktualnoj političkoj situaciji u Turskoj te apelirao na to da Europa pruži podršku novoj srednjoj klasi koja je nastala u Turskoj tijekom vladavine Recepa Tayyipa Erdogana

Turska je već nekoliko godina uzdrmana nizom političkih i vojnih kriza, koje uključuju masovna hapšenja novinara, masovne otkaze u pravosuđu, pokušaj vojnog udara, svađe s nizom dojučerašnjih saveznika i prijateljskih država, širenje autokratske vladavine dugogodišnjeg premijera, pa predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, te na kraju tog crnog niza i kontroverzni referendum o promjeni ustava i širenju Erdoganovih ovlasti na sultanske. Tijesne rezultate referenduma mnogi i danas osporavaju, a neprijeporno su zabilježene brojne nepravilnosti i manipulacije u brojanju glasova, no sve to nije zaustavilo Erdogana u novim valovima represije prema polovici turskog društva koja ga ne podržava.

O svemu tome se proteklih godina s vremena na vrijeme oglašavao i turski književni nobelovac Orhan Pamuk, većinom pažljivo birajući riječi, ali zadržavajući svoj kritičan stav prema Erdoganovoj vladavini. No nakon referenduma o ustavnim promjenama u travnju Pamuk nije govorio za medije sve dok ovog vikenda nije objavljen njegov intervju s novinarom Thomasom Steinfeldom u njemačkom dnevniku Süddeutsche Zeitungu.

Književni nobelovac je pozvao europsku javnost da ne zaboravi na Turke koji se bore za slobodnije društvo te podsjetio da Erdoganova vlast ima podršku tek polovine turskih birača. U Turskoj je mnogo ljudi koji njeguju liberalne i demokratske vrijednosti te su okrenuti Zapadu i zaslužuju podršku u ovom vremenu progona i tlačenja, poručio je Pamuk. Kritizirao je i raznolike blokade društvenih mreža koje provodi Erdoganov režim i poručio da ‘nema nikakve logike kada je riječ o cenzuri što se provodi’.

Kada je pak riječ o prošlogodišnjem pokušaju vojnog udara, Pamuk je izjavio sljedeće: ‘Život je u tom pokušaju izgubilo 252 ljudi. Naravno da vlada ima pravo uhapsiti pučiste i izvesti ih pred sud, kao i vojnike i ljude koji su učinili strašne stvari.’ Ipak, to ne znači da podržava Erdoganovu politiku te je istaknuo da ‘referendum nije bio fer’ jer ‘druga strana nije imala mogućnost predstavljanja svojih stavova u javnom prostoru’.

Pamuk je izrazio i stanovit optimizam da Turska kao demokracija nije izgubljena ‘sve dok postoji mogućnost glasanja i slobodnih izbora’. Naglasio je da je velik problem i ‘razlomljenost opozicije’ jer se ‘opozicijske stranke međusobno više mrze nego što mrze Erdogana’.

Oštru kritiku Pamuk je uputio i Europi: 'Europske političare uopće nije briga za demokraciju u Turskoj niti za barem polovično funkcioniranje otvorenog društva u ovoj zemlji. Sve to je s europske strane bezočno instrumentalizirano.' Nema ni lijepih riječi kada je riječ o ponašanju Europske unije u izbjegličkoj krizi: 'Način na koji se odnosi prema izbjeglicama nije samo naštetio društvenoj koheziji EU-a, nego i duhu Europe.'