Nakon svečane premijere drame 'Michelangelo' slovenskoga redatelja Tomaža Pandura, kojom će u nedjelju, 1. rujna, otvoriti novu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u sezoni 2013/14. prikazat će još devet premijernih naslova, od čega čak četiri djela velikih ruskih skladatelja
Intendantica Ana Lederer istaknula je kako je riječ o jednakovrijednim predstavama koje čine umjetničku osobnu kartu i identitet HNK-a.
'Svaka je predstava jednako važna, svaka predstavlja umjetničku osobnu kartu i identitet HNK. Svaka je buduća premijera jedan proces za koji se zapravo ne zna kakav će u konačnici biti, ali se čini sve kako bi bio prihvaćen od publike i zanimljiv', kazala je Lederer u razgovoru za Hinu.
Nakon 'Michelangela', Pandurova autorskog projekta nastalog po istoimenoj drami Miroslava Krleže, 4. listopada slijedi premijera drame 'Na dnu' Maksima Gorkog.
Priču o životu siromašnih ljudi s ruba društva kojima se sudbine isprepliću u bijednom prenoćištu na obali rijeke, jedno od najpoznatijih kazališnih djela velikoga ruskog pisca, režirat će Paolo Magelli.
'Ljudska empatija, odnos prema religiji, odnos prema smrti, novcu i ljubavi samo su neke teme tog velikog dramskog djela koje postaje sve aktualnije i aktualnije, bolno nas podsjećajući da je razmak između prividnog blagostanja i sveopćeg siromaštva zapravo vrlo malen', ističe se u najavi predstave na mrežnim stranicama HNK-a.
Mjesto na repertoaru nove sezone Opere zagrebačkog nacionalnog teatra našao je i najpoznatiji skladatelj sovjetske Rusije Dmitrij Šostakovič, čije će djelo 'Moskva, Trešnjevka' biti postavljeno u drugom dijelu sezone.
Šostakovičev satirični prikaz sovjetske politike raseljavanja u vrijeme režima Nikite Hruščova priča je o novoizgrađenoj četvrti gradske spavaonice obećavajućeg naziva Čerjomuški (Trešnjevka), bogata dinamičnom glazbom inspiriranom američkim mjuziklom i zapadnjačkom operetom, originalnim melodijama, plesnim točkama, duhovitim dijalozima i aluzijama na glazbu J. Offenbacha i P. I. Čajkovskog.
Još jedna premijera nove sezone je balet 'Ana Karenjina' po jednome od najpoznatijih romana svjetske književnosti iz pera ruskoga pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja. Koreografiju za priču o fatalnoj, strastvenoj i zabranjenoj ljubavi Ane Karenjine prema mladom grofu Vronskom potpisuje mladi baletni plesač, pedagog i koreograf Leo Mujić. Baletno uprizorenje velikoga klasika svjetske književnosti na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u HNK-u će biti premijerno izvedeno 15. studenoga.
Balet HNK-a u programu ima i slavni balet 'Romeo i Julija' jednoga od najvećih ruskih skladatelja Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koji će biti premijerno izveden u 2014.
U ovoj kalendarskoj godini u listopadu zagrebačku publiku očekuje i premijera opere-bajke 'Ivica i Marica' Engelberta Humperdincka inspirirana bajkom Braće Grimm. Humperdinck je u 'Ivici i Marici' zadržao stil i lajtmotive svojeg mentora Richarda Wagnera, kojima pridružuje dječje pjesme i popularne melodije. Pod dirigentskom palicom Saše Britvića i u režiji Ivana Lea Leme, Humperdinckovo remek-djelo na pozornici zagrebačke nacionalne kuće premijerno će biti izvedeno 25. listopada.
Među premijernim naslovima u novoj kalendarskoj godini još su dvije drame - poetska satira na rubu fantastike 'Luđakinja iz Chaillota' francuskog pisca Jeana Giraudouxa te drama Henrika Ibsena 'Nora', koja će na daskama Drame HNK zaigrati nakon dvadesetogodišnje pauze. U 'Luđakinji iz Chaillota', prvi put izvedenoj 1945, godinu dana nakon autorove smrti, Giraudoux tematizira svijet koji posrće i tone u kapitalizmu. Rušenju i pljački urotnika iz redova velikih korporacija, lovaca na blago i raznih profitera suprotstavlja se jedna žena, poznata kao Luđakinja iz Chaillota. Jedno od najpoznatijih dramskih djela velikoga norveškog pisca Henrika Ibsena 'Nora' klasična je građanska drama, napeta priča o ljubavi, ponosu, prijevari i vječnoj potrazi za srećom.
U 2014. publiku još čekaju balet 'Giselle', romantična priča francuskog opernog skladatelja Adolphea Adama, te 'Tosca', jedna od najpoznatijih i najspektakularnijih opera slavnog talijanskog kompozitora Giaccoma Puccinija. Radnja njegove tragične priče o ljubavi i gubitku odvija se u mitskome Rimu, gdje se između sjena crkve Sant'Andrea della Valle i terase Anđeoske tvrđave sudaraju strasti, erotika isprepliće sa sakralnošću, ljubav s posesivnošću, a kazalište sa životom.