Obnovljenu vilu Mile Dimitrijević na zagrebačkoj Šalati, glumice iz ansambla Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), koja ju je oporukom darovala tome kazalištu, danas je svečano otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek
Vilu u Mesićevoj ulici na Šalati glumica Dimitrijević darovala je zagrebačkom HNK-u, gdje je djelovala gotovo sedam desetljeća, sa željom da to bude dom umjetnicima koji će stvarati u HNK te se u ovome prostoru pripremati za predstave. Objekt je bio oštećen u zagrebačkom potresu 2020..
vezane vijesti
Obuljen Koržinek rekla je kako je obnovom nakon potresa Ministarstvo na mudar način omogućilo HNK-u u Zagrebu, središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući, da započne nove poslove u kvalitetnijim uvjetima.
'Obnovom ovakvih objekata zahvaljujemo umjetnici Mili Dimitrijević, ali sjetimo se i drugih umjetnika koji su darovali svoje kuće u kojima su rođeni ili u kojima su stanovali institucijama, muzejima i lokalnim zajednicama', istaknula je ministrica kulture.
Ministarstvo je dosad uložilo oko 22 milijuna eura u obnovu na tri lokacije. Prva faza obnove glavne zgrade završen je, a najzahtjevniji objekt je, kaže ministrica, Adžijina ulica, gdje se s oko 20 milijuna eura obnavljaju radionice i spremišta koje je HNK dosad koristio.
Dodala je da je Ministarstvo osiguralo 25 milijuna eura i našlo lokaciju za novu scenu HNK-a koja će se, nada se, otvoriti najesen.
Intendantica HNK Iva Hraste Sočo rekla je da je glumica Mila Dimitrijević u svakom smislu podarila svoj život kazalištu, a u zagrebačkom HNK nastupala je gotovo sedam desetljeća.
'Jedna je od naših najboljih glumica, beskrajno talentirana i karizmatična, uvjerljive interpretacije svih najslojevitijih ženskih likova. Kao članica ansambla HNK briljirala je u dugovječnim predstavama'.
Vila u Mesićevoj, u kojoj se nalazi i spomen soba, 'bit će podsjetnik na Milinu ostavštinu i njezin neizbrisiv značaj', istaknula je.
Mila Dimitrijević (Kragujevac, 1877. – Zagreb, 1972.), hrvatska kazališna i filmska glumica, od 1891. bila je članica putujućih družina, a u zagrebački je HNK došla 1894. Isticala se realističkim stilom, čistom dikcijom i jednostavnošću u izrazu, te smislom za komiku i lirizam.
Glumila je u nekoliko stotina drama i komedija: karijeru je započela glumeći Jolantu u 'Đavlu' Ferenca Molnára, a proslavila se ulogama iz ruskog repertoara, među kojima u 'Živom lešu' Tolstoja, glumeći Lizu, 'Na dnu' Gorkoga u ulozi Nastje. Interpretirala je i žene iz naroda u djelima hrvatskih i srpskih autora - Rušku i Maru u 'Pljusku' Petrović-Pecija, Živku u 'Gospođi ministarki' Nušića i drugima. Šezdeset godina djelovanja u HNK-u proslavila je naslovnom ulogom u Sarmentovoj komediji 'Mamouret'.
Nastupala je na radiju, glumila u prvoj televizijskoj drami na Radioteleviziji Zagreb, kao i u filmu. Dobitnica je nagrade 'Vladimir Nazor' za životno djelo 1964., a 1992. utemeljena je i nagrada koja nosi njezino ime.
Zgrada je obnovljena zahvaljujući sredstvima Fonda solidarnosti i Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti i državnog proračuna. Realizaciju ovog projekta omogućili su Vlada RH i Ministarstvo kulture i medija.
