U godini velikog umjetnika planiran je niz izložbi i aktivnosti, a početak je obilježen predstavljanjem tek otisnute knjige 'Meštrovićeve Crikvine' autorice Maje Šeparović Palada, te izložbom istog naslova. Tema knjige i izložbe je preuređenje kompleksa Kaštilac Capogrosso iz 16. stoljeća, koji je Ivan Meštrović kupio 1939. godine.

U preuređenju koje je izveo arhitekt Harold Bilinić, njegov dugogodišnji suradnik, izgrađen je trijem s velikom izložbenom dvoranom. Ta dvorana je danas crkvica Sv. Križa u kojoj se u apsidi nalazi impresivno drveno 'Raspeće' iz 1916. Godine. To izuzetno djelo je bilo 'protjerano' iz crkve Sv. Marka zbog svoje, za tadašnje vrijeme, avangardne sakralne estetike.

U toj dvorani se još nalazi 28 drvoreza sa scenama Kristova života. Struka Meštrovićeve duboreze i rad u drvu smatra najosobnijim dijelom njegova golemog opusa u kojem nisu, kao u drugim tehnikama, sudjelovali suradnici u njegovoj kiparskoj radionici. Tih 28 reljefa nose puni autorski pečat i duboku iskrenu religioznost Ivana Meštrovića.

Podsjetimo da njegovi radovi u drvu postižu najvišu cijenu na međunarodnom tržištu umjetnina. Na predstavljanju knjige, recezent Joško Belamarić je povukao zanimljivu paralelu sa 28 kvadrata romaničkih vratnica Andrije Buvine na splitskoj katedrali.

Zbog restauracije Kaštilca Capogrosso, koja nije u potpunosti slijedila pravila struke, Meštrović se sukobio s tada vodećim konzervatorskim autoritetom Ljubom Karamanom, ali ono što sada ima obilježje bespravne intervencije nad baštinom, u knjizi 'Meštrovićeve Crikvine' je dobro stavljeno u kontekst vremena. Sudbina Kaštilca je tada trebala biti puno gora, ali je Meštrović otkupio zemljište od stanovitog mešetara nekretninama i u obnovu kompleksa ugradio svoju estetiku, te time ipak dao određeni novi višak vrijednosti.

Iz današnje prespektive dramatično izgleda i Meštrovićevo postavljanje Grgura Ninskog nasred Peristila, ali opet, to ima svoj kontekst u tadašnjem dnevno-političkom realitetu. Jedan od elemenata njegova snažnog političkog stava i naglašenog slavenstva je i njegovo inzistiranje na starohrvatskom nazivu lokaliteta Crikvine.

Na početku obilježavanja godine Ivana Meštrovića, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, Andro Krstulović Opara podsjetio je da ove godine obilježavamo i 60 godina darivanja njegove ostavštine hrvatskom narodu. Uz Crikvine i Galeriju Meštrović, u darovnici je još bio atelier u Mletačkoj ulici u Zagrebu i crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama, poznata kao Mauzolej obitelji Meštrović. Naglasio je i da je ova godina prilika za punu afirmaciju i valorizaciju iznimne Meštrovićeve umjetničke i društvene ostavštine.