VJEČNI KLASICI

Objavljen je popis najčitanijih knjiga u knjižnicama diljem svijeta, evo koje su se ugurale među top sto

08.03.2019 u 12:13

Bionic
Reading

Organizacija Online Computer Library Center (OCLC), sa sjedištem u Ohiu, objavila je popis 100 najčitanijih knjiga, a podaci su prikupljeni u više od 18 tisuća knjižnica diljem svijeta. Na prvom mjestu neprikosnoveni je borac protiv vjetrenjača, bistri vitez od Manche, Don Quijote, čiju je sudbinu davne 1605. ispisao španjolski pisac Miguel de Cervantes. Na listi najčitanijih Quijoteu za vratom pušu i drugi dobro poznati klasici, djela Marka Twaina, Jane Austen, Emily i Charlotte Brontë te Charlesa Dickensa

'Naravno da su na popisu najčitanijih knjiga klasici', kaže Skip Prichard, predsjednik organizacije OCLC koja stoji iza popisa najpopularnijih knjiga u knjižnicama diljem svijeta. 'To odražava prevladavajuća kulturološka gledišta o kanonu i njegovom formiranju. Knjižničari su toga svjesni i traže načine da očuvaju i one zanemarene, manjinske i marginalizirane perspektive', pojasnio je.

Na prvom je mjestu Cervantesov Don Quijote, izvorno 'El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha', odnosno 'Bistri vitez Don Quijote od Manche', koji je na hrvatski 1915. preveo Iso Velikanović. Slijede 'Alisa u Zemlji čudesa' Lewisa Carolla, potom dva djela Marka Twaina, 'Pustolovine Huckleberryja Finna' iz 1884. te 'Pustolovine Toma Sawyera' iz 1876. Na petom mjestu najčitanijih, prema popisu OCLC-a, također je pustolovni roman, ovaj put škotskog književnika Roberta Louisa Stevensona, 'Otok s blagom' iz 1883.

Na listi su nakon toga tri autorice; Jane Austen s romanom 'Ponos i predrasude', koji je kultna britanska spisateljica objavila 1813. potpisavši se samo kao 'autor 'Razuma i osjećaja' (prethodnog romana iz 1811., objavljenog anonimno, odnosno u potpisu 'Dame') te sestre Brontë, Emily Brontë s 'Orkanskim visovima', objavljenima 1847. pod pseudonimom Ellis Bell, i Charlotte Brontë s 'Jane Eyre', objavljenom iste godine, također pod pseudonimom - Currer Bell.

Među drugim autoricama na popisu najčitanijih 100 knjiga je i Louisa May Alcott s 'Malim ženama' na 16. mjestu, potom Mary Shelley s 'Frankensteinom' na 19., Harriet Beecher Stowe s 'Čiča Tominom kolibom' na 21., Harper Lee s 'Ubiti pticu rugalicu' na 29., Frances Hodgson Burnett s dječjim romanom 'Tajni vrt' i J.K. Rowling sa serijalom Harry Potter (od kojih je najčitaniji prvi nastavak 'Harry Potter i kamen mudraca') na 45. mjestu. Švicarska književnica Johanna Spyri, autorica 'Heidi', na 46. je mjestu, a kanadska spisateljica L.M. Montgomery, odnosno Lucy Maud Montgomery, s 'Anne od zelenih zabata' na 57. Slijedi je, na 58., Anna Sewell s 'Crnim ljepotanom'.

'Prohujalo s vihorom', epski roman Margaret Mitchell iz 1936. s nezaboravnom Scarlett O'Hara kao glavnom junakinjom, na 77. je mjestu najčitanijih, a na 78. 'My Ántonia', roman američke književnice Wille Cather iz 1918.

Na popisu se, dakako, našao i Charles Dickens, s nekoliko svojih knjiga, od kojih je najčitanija (13. mjesto) 'Božićna priča'. 'Zločin i kazna' ruskog klasika Fjodora Mihajloviča Dostojevskog na 22. je mjestu, 'Rat i mir' Lava Tolstoja na 28., a 'Ana Karenjina' na 38. Od ostalih dobro poznatih klasika najpopularniji je 'Moby Dick' Hermana Melvillea na visokom devetom mjestu, zatim 'Grimizno slovo', kanonski roman američkog književnika Nathaniela Hawthornea, na 10. mjestu te 'Guliverova putovanja' Jonathana Swifta na 11. mjestu. Hawthorneova 'Kuća sa sedam zabata' također je na popisu, a najnoviji naslov među stotinu najčitanijih knjiga diljem svijeta je 'Da Vincijev kod' Dana Browna iz 2003. na 88. mjestu.

OCLC je svjetska neprofitna organizacija i usluga za knjižnice svih vrsta osnovana 1967. kao Ohio College Library Center na inicijativu profesora sa sveučilišta u Ohiu (SAD). Cilj je bio izgraditi sustav utemeljen na računalnoj mreži koja bi obuhvatila sve knjižnične podatke s navedenog sveučilišta, no s vremenom je počela objedinjavati i građu drugih knjižnica u Sjedinjenim Državama i svijetu. Dostupnost građe OCLC-a provjerava se na WorldCatu, najvećoj knjižničarskoj bazi podataka koja objedinjuje građu 72.000 svjetskih knjižnica, muzeja i arhiva.