Zbornik su uredile Marijana Hameršak, Maša Kolanović i Lana Molvarec.

Nakladnik napominje kako se autori radova u zborniku bave temom književnosti kao kulturnoga polja povezanoga s ostalim društvenim praksama i stvaranju ekonomskoga diskursa te njegova uključivanja u područje društvenih predodžbi.

Ovako postavljena tema, ocjenjuje, zahtijeva interdisciplinarni pristup.

Napominje kako zastupljeni autori pripadaju različitim disciplinama, a najviše književnoj znanosti, kulturologiji, sociologiji i ekonomiji te dodaje kako to pridonosi adekvatnoj realizaciji teme.

Djela i procesi u hrvatskoj književnosti, naglašava, stavljeni su u kontekst svjetske literature i u svjetlu suvremenih interpretacijskih strategija.

U zborniku se izdvajaju interpretacijske cjeline: ekonomija kao izvor interpretacije i motivacije književnih tekstova (Ljiljana Burcar, Brian Willems, Borislav Knežević, Tatjana Jukić), propitivanje kapitala u preispitivanju kanona (Gorana Pavlić, Ivan Drenjančević i Stipe Grgas), klasno pitanje u književnosti kao izvoru proučavanja kulture (D. M. Smith, Sven Cveko i Tanja Petrović), književni tekst kao roba i tržišni mehanizmi (Jasna Horvat i Jasna Mioč te Marijana Hameršak), književnost kao rad i ekonomsko-društveni uvjeti stvaranja (Boris Koroman, Igor Gajin i Boris Postnikov) te kapitalističke transformacije i interpretacije tog procesa u tekstovima različitog tipa.

Nakladnik smatra da je najveća vrijednost zbornika otvaranje raspre o povezanosti književnosti i ekonomije prema recentnim teorijama, što je presudno za inovativni karakter djela te stvaranje mogućnosti međusobne relacije između pojedinih interpretacija, što stavlja pojedine pojave književne i ekonomske kulure u nove kontekste i na taj način pridonosi relevantnom proširenom razumijevanju.

Kao treću vrijednost zbornika ističe otvoranje novoga prostora za istraživanja te moguću promjenu u opisivanju književne povijesti, stvaranje suvremenog ekonomskog diskursa i pozicije književnosti danas.