Priređivač Maroević ističe kako Slamnigov opus nije opsežan, ali je žanrovski vrlo razveden i problemski iznimno zaoštren.

'Književni opus Ivana Slamniga spada među najkarakterističnija i najuspjelija ostvarenja hrvatske kulture druge polovice dvadesetoga stoljeća', piše Maroević i dodaje kako uz jak i prepoznatljiv individualni pečat, njegov rukopis amblematski pokriva raspone od afirmacije modernističkih nastojanja pa do otvaranja postmodernoj osjetljivosti.

Taj opus ne gubi, naglašava, pritom ništa na logičnosti, organičnosti razvoja i na ostvarenoj koherenciji cjeline.

Da paradoks bude veći – ali ishod još uvjerljiviji – malo je tko poput Slamniga, smatra Maroević, prihvatio izazov plodnoga odmjeravanja s dugom tradicijom nacionalne pismenosti i istodobnog sustavnog ulančavanja u vrhunske međunarodne, kozmopolitske tokove.

Napominje kako se Slamnig okušao se i dokazao u stihu i u prozi, u dramskom pismu i u romanesknom mjerilu, u esejističkom diskursu i u znanstvenoj akribičnosti. 

Podsjeća kako je pisao pjesme i pripovijetke, dijaloge i feljtone, komentare i kritike, interpretacije i studije, književne portrete i povijesne preglede, prevodio i prepjevavao, selektirao i antologizirao, predavao i tumačio, zalagao se za vrijednosti stvaralaca i iz drugih kultura, a u inim sredinama zastupao domete domaćih nam spjevalaca.

Ivan Slamnig jedan je, ocjenjuje Maroević, od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća, kako je njegovo djelo upravo egzemplarno i kao pars pro toto pokriva glavna nastojanja i najveće prodore moderne osjetljivosti i autentične izražajnosti.

'U njegov opus urasli su najplodniji poticaji domaće tradicije i kozmopolitskih aktualnih tendencija, da bi kreativno asimilirani i dubinski preobraženi progovorili iznimnom svježinom i nezamjenjivim individualnim karakteristikama', piše Maroević i dodaje kako je u sažetom, ujezgrenom mjerilu Slamnigova opusa hrvatska druga moderna ostvarila svoj estetski vrhunac i organski se pretopila i prešla u razdoblje što ga nazivamo postmodernim.

To razdoblje, naglašava, svojim trajanjem i dalje potvrđuje da bi bez recepcije i razumijevanja Slamnigova primjera bilo defektno i neadekvatno.

U knjizi 'Izabrana djela' (621 str.) objavljeni su izbor iz Slamnigova pjesništva, pripovjetke, sabrana kratka proza, radio drame, eseji, studije, kritike. Na kraja knjige su objavljeni prilozi s tekstološkim napomenama, tumač imena i izraza, rječnik te slikovni prilozi.

Pjesnik, prozaist, dramatičar, esejist i prevoditelj Ivan Slamnig rođen je u Metkoviću 1930., a preminuo u Zagrebu 2001. Slamnig je jedan od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća. Autor je niza nezaobilaznih pjesničkih zbirki, antologija, književnoznanstvenih monografija i prijevoda.