Obuljen Koržinek je na svečanosti u povodu 40. godišnjice Zavoda za obnovu Dubrovnika (ZOD) u dubrovačkim Lazaretima rekla kako je ta inicijativa rezultat Europske godine kulturne baštine, a "nažalost je podcrtana velikom ugrozom, posebno u kontekstu klimatskih promjena i politički osnažena nakon požara u katedrali Notre Dame".

"Okupit ćemo najvažnije europske stručnjake u ovom području, ali i sve međunarodne organizacije, od UNESCO-a do ICOMOS-a te svih koji mogu pomoći. Nećemo razgovarati o današnjim ili budućim ugrozama, već predstavljajući vrijedan 40-godišnji rad obnove u Dubrovniku pokazati kako se struka u Hrvatskoj požrtvovno nosila s velikim katastrofama", izjavila je Obuljen Koržinek.

Istaknula je kako je ZOD ostvario dugogodišnji kontinuitet vrhunske stručnosti u pristupu obnovi vrijedne kulturne baštine Dubrovnika, posebno na primjerima složene obnove nakon potresa 1979. godine, te ratnih razaranja 1991. godine. "Tada se radilo najbolje po tadašnjim dosezima, a do danas su se brojne tehnike promijenile.

Aseizmičkoj sanaciji se danas pristupa na značajno drukčiji način. Stručnjaci su u Domovinskom ratu hrabro izlazili na teren, prikupljali dokumentaciju i time stvorili sve preduvjete da se odmah po završetku ugroze počne s obnovom, koja je proglašena jednom od najuspješnijih takvih primjera", podsjetila je Obuljen Koržinek.

Napomenula je kako trenutačni projekt plana upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika dodatno podiže kompetencije djelatnika ZOD-a.

"Uvjerena sam da će nam taj strateški dokument dati smjernice u zaštiti i očuvanju kulturne baštine, ali i upravljanju gradom kao cjelinom. Time će nam biti lakše određivati prioritete", rekla je Obuljen Koržinek.

Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić istaknula je dugogodišnju sinergiju Zavoda i Grada koja je rezultirala mnogim uspješnim projektama.

"Marljivo obavljamo svoju osnovnu zadaću i svjesni smo presudnog značaja u obnovi. Obnavljamo baštinu na području bivše općine Dubrovnik. Posebno ističem poslijeratnu obnovu po akcijskom planu izrađenom s UNESCO-u, koji je Dubrovnik potom maknuo s liste ugrožene baštine", izjavila je Skurić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je ZOD osnovan u nevolji, nakon potresa, ali nitko nije mogao slutiti da će samo dvanaest godina poslije opet imati gotovo istu zadaću.

"Drugi put je Zavod odradio izvanredan posao, ne samo obnovom, već i dokumentiranjem, a ta je dokumentacija bila temelj prve u povijesti presude dvojici generala JNA na Haaškom sudu za kulturocid. Danas su pred nama novi izazovi, ali cilj je isti - očuvanje baštine", rekao je Franković.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić lošom odlukom ocijenio je promjene Zakona kojim je umanjen utjecaj Ministarstva kulture u upravljanju Zavodom za obnovu Dubrovnika.

"To je bilo pogrešno. Treba državu u punoj mjeri vratiti ZOD-u jer predstoji još puno posla", rekao je Dobroslavić. Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je 1979. godine, a u 40 godina imao je ključnu ulogu u obnovi povijesne jezgre Dubrovnika nakon potresa i ratnih razaranja.