"HAZU je pokrenula tužbu za jednu sliku, kada su ju dobili, krenuli su potraživati više od 1000 umjetnina i tražiti da se prizna vlasništvo na način da slike ostanu u fundusu muzeja. Istovremeno zgradu koja je kupljena za muzej i koja je samo za vrijeme komunizma od 1947. do 1974. bila u sastavu JAZU, a prije i kasnije bila je samostalna, a oni su tu zgradu uknjižili u skladu sa Zakonom o HAZU", rekla je Obuljen Koržinek u emisiji Hrvatskoga radija "A sada vlada".

Podsjetila da je još kao državna tajnica tražila mirno rješenje spora koji proizlazi iz neriješenih imovinsko-pravnih pitanja iz vremena komunizma.

Ministrica smatra neprihvaljivim da HAZU "koja se financira javnim novcem u cijelosti i u čiju obnove zgrade ćemo sada uložiti stotine milijuna kuna tuži nacionalni muzej, dakle državu".

Ocijenila je da je njih naljutila njezina ponuda da se, u trenutku kada Ministarstvu tumače da imaju puno nekretnina oko kojih ne mogu brinuti i da su spremni neke prepustiti ili prodati, spor riješi tako da HAZU prepusti zgradu Modernoj galeriji i da neće potraživati umjetnine.

"Ono što čuva nacionalni muzej državna je imovina, ukoliko bi sud potvrdio da je vlasništvo HAZU to više nije državna imovina, to postaje privatno vlasništvo HAZU. Neke od slika su zaista došle u fundus Moderne galerije, voljom HAZU-a i JAZU-a, ali je velik broj slika kupovan javnim novcem", rekla je.

Smatra da situaciju treba riješiti mimo sudova i medija, ozbiljno, onako kako vrijednost te zbirke, fundusa i važnost institucija zaslužuje, a prijetnju podizanjem tužbi naziva neprihvatljivom.

"Opredijeljena sam da se nađe rješenje koje neće uključivati sudsku službu jer nema smisla da ustanova koja je u cijelosti financirana državnim proračunom koristi sredstva iz državnog proračuna da bi tužila drugu ustanovu koju plaća državni proračun. To nije opcija, rješenje se mora naći brzo je ta zgrada mora ići u obnovu i moramo imati ugovor kako ćemo dalje s njom gospodariti", ustvrdila je.

Svima je u interesu boriti se protiv govora mržnje

Za Zakon o elektroničkim medijima kaže da je išao u saborsku proceduru u prvom redu kako bi se uskladio s revidiranom direktivom, u dijelu uređivanja nelinearnih usluga, no da on donosi i niz unapređenja koja će olakšati rad medijima, omekšati obveze za koncesionare, a nametnuti neke obveze onima koji ih dosad nisu imali.

"Uz to, radimo kompletno novi koncept promatranja koncentracije koja je važna u smislu tržišnog natjecanja, a u medijma još više zbog zaštite pluralizma medija", rekla je, dodavši kako je bilo dosta rasprave oko interneta i komentara, a oko toga su došli do dobrog rješenja.

"Svima nam je u interesu boriti se protiv govora mržnje i neprimjerenog sadržaja, a istovremeno ne želimo ostaviti sumnju da bilo tko želi ograničavati bilo čiju slobodu", kazala je, objasnivši da oni zakonom mogu urediti obveze nakladnika, ali ne mogu utjecati na obveze vlasnika društvene mreže, gdje često dolazi do nerazumijevanja.

Ususret Noći knjige Obuljen je rekla kako istraživanja čak pokazuju mali rast u čitanju i kupnji knjiga, a i podaci iz knjižnica pokazuju da kontinuirano raste broj posudba i upisa u knjižnice.

"Oni koji čitaju zaista kontinuirano čitaju, a naš je fokus na onim građanima koji u jednom trenutku prestanu čitati, zato je važno da se u sustavu obrazovanja uz obvezne naslove za lektiru i kanon promiče užitak u čitanju. Postoje neki autori koji su mlađoj generaciji bliži, treba ići i prema takvoj literaturi da ih zainteresiramo za čitanje, a onda će oni tijekom života mijenjati interese i nastaviti čitati", zaključila je.

Ministrica je rekla kako su prošli tjedan završili s prikupljanjem podataka o cijepljenju prioritetnih skupina, među kojima su i novinari koji su, rekla je, zaista izloženi i puno ih se zarazilo jer se teško mogu držati svih epidemioloških mjera. Sada čekaju informacije od Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva kako će se to cijepljenje organizirati.