Već samo ime izložbe 'Ljubav prema riziku' otkriva ponešto o strasti koja stoji iza djelovanja umjetnika čiji će radovi bit predstavljeni u zagrebačkom MSU-u. Njezina je tematska okosnica rizik ne samo u vidu umjetnosti, već i življenja.

Riskiranje vlastita tijela pa čak i života u svrhu umjetničkoga izraza možda je najkontroverzniji aspekt izložbe.

Umjetnici zastupljeni na izložbi, njih trideset i četvero, međunarodne su zvijezde umjetničke scene. Rizik je njihov odabir, ali njihova voljnost da riskiraju često sablažnjava i šokira promatrača.

Jedna od najpoznatijih umjetnica zastupljenih na izložbi svakako je ORLAN koja je pažnju medija redovito osvajala nizom plastičnih operacija te za sebe kaže da je prva umjetnica koja je plastičnu kirurgiju koristila kao medij.

Njezin je najprovokativniji projekt niz dokumentiranih estetskih operacija kojima je mijenjala vlastiti izgled ne bi li što više nalikovala povijesnim umjetničkim idealima ljepote. Tako se ORLAN podvrgla operaciji da bi imala bradu Botticellijeve 'Venere', nos 'Psihe' Jean-Léona Gérômea, usne Boucherove Europe, oči Diane kako su ih slikali sljedbenici fontenbloške škole te čelo Da Vincijeve 'Mona Lise'.

Dan nakon otvaranja izložbe, 25. travnja, bit će organizirana večer s ORLAN tijekom koje će biti prikazane projekcije njezinih filmova, a autorica će razgovarati s umjetnicima i publikom te potpisivati knjige.

Osim ORLAN, zagrebačkoj publici bit će predstavljeni i radikalni radovi Bas Jan Adera, umjetnika kojega je strast prema riziku odvela u morska bespuća gdje je nestao 1975. Te je godine izvodio performans pod nazivom 'U potrazi za čudima', no tijekom plovidbe Atlantikom Jan Ader je nestao. Brod je pronađen 10 mjeseci kasnije, a umjetnikovo tijelo nije pronađeno nikad. U svojim je ranim djelima na šokantan način propitivao granice vlastita tijela, doslovno se prepuštajući gravitaciji padanjem s krova ili bacanjem u amsterdamski kanal, u sklopu serije 'Pad'.

Francuz Lucien Pelen također se ne libi opasnih radnji koje dokumentira nizom fotografija. Posebno je teška za gledanje serija Lozere, gdje sjedi na vrhu planine, na stolici koja je nagnuta prema rubu.

U MSU stižu i skulpture provokativnog losanđeleskog umjetnika Paula McChartyja, kao i pomalo infantilne, ali redovito zapažene kiparske instalacije miljenika francuske publike Alaina Sechasa.

Zagrebačka publika imat će prilike razgledati i djela američkog fotografa i filmaša Larryja Clarka, najpoznatijeg po kontroverznom filmu 'Kids', čije su fotografije često zabranjivane zbog šokantnih tema. U središtu njegova interesa društveni su tabui, život supkultura i tinejdžeri.

Osim razgledavanja radova, posjetitelji MSU-a imat će prilike sudjelovati u performansu austrijskog umjetnika Erwina Wurma. Zainteresirani će po njegovim uputama glumiti skulpture, sve u trajanju od jedne minute. Ipak, angažan zahtjeva i priličnu dozu hrabrosti i želje za eksperimentom jer je upravo poigravanje tijelom i dovođenje tijela u nemoguće i komične situacije polazišna točka Wuromova rada.

Među zanimljivijim umjetnicima koji stižu u MSU svakako je španjolski fotograf David Nebreda. Nebredi su u 19. godini dijagnosticirali shizofreniju, a on prilikom stvaranja fotografira proces ili rezultate napadaja svoje bolesti u kojima tijelo podvrgava ekstremnom samoozljeđivanju i izgladnjivanju. Svoju bol stavlja u središte projekta vizualnog predočavanja.

Francuski umjetnik Julien Prévieux na svjetskoj je karti imena umjetnika mlađe generacije svoj put ucrtao duhovitim tematiziranjem gorućeg problema kapitalističkog društva – potrage za zaposlenjem, temi koja će bez dileme bit zanimljiva i domaćoj publici. Prévieux je 2000. godine započeo projekt 'Lettres de non-motivation', odnosno 'Pisama ne-motivacije', šaljući korporacijama pisma u kojima obrazlaže nedostatak motivacije da se javi na oglas za upražnjeno radno mjesto. Koketirajući s apsurdnim hiperproduktivizmom prožetim gotovo maničnim perfekcionizmom, njegov umjetnički aktivizam govori da nije riječ o glorificiranju nesnalaženja i nedostatku motivacije kao drugog lica suvremene životne medalje. Nazivi njegovih projekata jasno upućuju na područja interesa, a osim već spomenutog, to su 'Šok budućnosti', 'Dvojba zatvorenika', 'Managment cockpit' ili 'Yes we don't'.

Na izložbi će biti predstavljeni i Agnès Accorsi, Francis Al Alÿs, Leonardo Boscani, Jocelyn Cottencin, Elie Cristiani, Simone Decker, Marcel Dinahet, Dominique Gonzalez-Foerster, Carsten Höller, Christian Jankowski, Žilvinas Kempinas, Natacha Lesueur, Claude Lévêque, Gordon Matta-Clark, Aernout Mik, Anita Molinero, Moser & Schwinger, David Nebreda, ORLAN, Steven Parrino, Gaël Peltier, Sigmar Polke, Adrien Porcu, Claude Rutault, Alain Séchas, Atelier Van Lieshout, Jean- Luc Verna, Clemens von Wedemeyer.

Izložba se otvara u utorak, 24. travnja, a na otvaranju će gostovati francuska plesna skupina Les Gens d'Uterpan' koja će publiku provocirati povezujući se međusobno neprekinutom niti sline.

Izložba ovakvog formata, na 1.500 četvornih metara, zbog veličine i raznovrsne umjetničke građe, prva je takve vrste u Zagrebu, a nastala je suradnjom kustosice MSU-a Leile Topić i francuskih kustosa Pascala Neveuxa i Emmanuela Latreilla, odnosno Platforme.

Atraktivnosti izložbe pridonijet će i Zlatan Vehabović koji će automobil Peugeot 208 oslikati apstraktnim motivima iz svoje ranije slikarske faze, a njegova će 'dvjestoosmica' biti prodana na aukciji.

Zanimljiva izložba u MSU-u ostat će otvorena sve do 17. lipnja.