Mnogi narodi, naglasio je Đuro Vidmarović, ne mogu se pohvaliti organiziranim djelovanjem svojih književnika kroz tako dugo vrijeme. Kako Hrvatska u vrijeme osnivanja DHK nije bila suverena država, a proživjela je dva svjetska rata i velike političke, društvene, kulturne i demokratske turbulencije ova obljetnica, smatra predsjednik DHK, dobiva na sjaju.

'Usprkos svim tim nedaćama DHK nije prestajao s radom, dijelio je sa svojim narodom zlo i dobro, njegove uspone i padove', rekao je dodavši kako je Društvo bilo slavljeno i progonjeno, uvažavano i manipulirano, desetkovano i pokušavano biti upregnuto u ideološke okvire.

Ocijenio je kako je 120. obljetnica DHK događaj od velike nacionalne važnosti, istovjetan osnivanju Matice hrvatske i HAZU. 'U DHK-u su se okupljali najvažniji književnici našeg vremena', napomenuo je dodavši kako je DHK bilo čuvar materinskog jezika i hrvatske nacionalne samobitnosti i onda kada su mu komunisti 1965. promijenili ime u Društvo književnika Hrvatske, kako bi mu oduzeli etničku narodnosnu oznaku.

Smatra kako je Društvo hrvatskih književnika djelovalo kao hrvatsko i uvijek na braniku temeljnih vrijednosti nacionalnog opstanka.

Podsjetio je da DHK trenutno ima 529 članova te kontinuirano izdaje časopis Republika, te časopis Most u kojem se hrvatska literatura prevodi na strane jezike. 'DHK objavljuje u svojoj Maloj knjižnici djela istaknutih hrvatskih književnika, kako živih tako i onih koji nisu živi', napomenuo je i dodao kako sva djela objavljena u ovoj ediciji pripadaju vrhovima hrvatske književnosti pa su dio hrvatske kulturne baštine.

Naglasio je da DHK svake godine organizira Zagrebačke književne razgovore na kojima se okupljaju oko aktualnih tema istaknuti književnici i književni teoretičari iz zemlje i inozemstva. Svake godine organizira i natječaje za najbolju knjigu pjesama kojoj se dodjeljuje nagrada 'Tin Ujević', a svečana dodjela nagrade održava se u Tinovom rodnom mjestu Vrgorcu.

U čast Ksavera Šandora Gjalskog, istaknuo je, DHK svake godine održava zajedno s gradom Zabokom Dane Đalskoga na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno djelo na hrvatskom jeziku te godine.

Ustvrdio je kako je DHK je nezamisliv bez svojih ogranaka: Slavonsko–baranjskoga, Istarskoga, Riječkoga, Zadarskoga, Splitskoga, Koprivničko–križevačkoga, Južnohrvatskog i Ogranak Sisačko–moslavačke županije. 'Ogranci imaju vlastitu nakladničku djelatnost i snažno djeluju u svojim mjesnim sredinama', istaknuo je Vidmarović i dodao kako primjerice Istarski ogranak objavljuje jedan od najboljih književnih časopisa Nova Istra te organizira svake godine susret književnika u mjestu Badavca, književne susrete posvećene Antunu Šoljanu u Rovinju, te dane eseja u Puli.

Slavonsko–baranjski ogranak, napomenuo je, organizira književne manifestacije kao što su dani književnosti u Drenovcima - Drenovački književni susreti, književno natjecanje za djecu Anto Gardaš, te izbor najboljeg djela s područja književne kritike.

Koprivničko–križevački ogranak organizira svake godine 'Galovićeve književne susrete' kada se dodjeljuje i književna nagrada za najbolje djelo sa zavičajnom tematikom, podsjetio je predsjednik DHK i dodao kako Južnohrvatski ogranak organizira Neretvanske književne susrete u Opuzenu, Metkoviću i Pločama, na kojima se nagrađuje najbolje djelo sa ekološkom tematikom.

Po Vidmarovićevim riječima Riječki ogranak već više desetljeća izdaje vrlo dobar časopis Književnu Rijeku. Istaknuo je i kako je Društvo gotovo svakodnevno nazočno u hrvatskoj kulturi. U Zagrebu kultni status stekli su Književna tribina srijedom koju vodi književnica Lada Žigo, napomenuo je i dodao kako DHK kontinuirano organizira književne tribine za mlade čitatelje koje vodi Hrvoje Kovačević te književne posjete bolnicama i poduzećima.

Podsjetio je kako DHK ima razvijene međunarodne književne veze i susrete. Ono je član europskog društva književnika European Writer's Council koje okuplja oko 60.000 književnika, članova 58 društava iz 30 država.

Vidmarović smatra kako hrvatski narod može biti ponosan na DHK jer su hrvatska kultura, hrvatski jezik i hrvatska duhovnost nezamislive bez uloge Društva hrvatskih književnika.