1Q84 - Haruki Murakami (Vuković & Runjić; prevela Maja Šoljan)

1Q84 izvorno je objavljen u Japanu u tri sveska tijekom 2009. – 2010. Prva dva dijela objavljena su istodobno, a treći dio naknadno, bez prethodne najave. Objavljivanje romana izazvalo je senzaciju i već je u prvom mjesecu dosegnut broj od milijun prodanih primjeraka. Da se radi o jedinstvenomu književnom događaju, potvrdila je i svjetska recepcija jer su uslijedili prijevodi na sve važnije jezike.

Sam naslov romana igra je riječi koja se referira na Orwellovu '1984.', jer se glas Q i brojka devet u japanskome oba izgovaraju kju. Ispripovijedan u trećem licu i organiziran u poglavlja koja naizmjence prate dva na početku nepovezana protagonista – instruktoricu fitnesa Aomame te učitelja matematike s književnim ambicijama Tenga – roman započinje u godini 1984., da bi se potom premjestio u paralelnu stvarnost godine 1Q84. u koju protagonisti bivaju izmješteni, i u kojoj, isprva ni ne znajući, tragaju jedno za drugim, opisuju ovaj roman njegovi hrvatski nakladnici Vuković & Runjić.

Veliki roman Harukija Murakamija '1Q84', jednog od onih pisaca koji se uvijek spominju kao kandidati za Nobela, sada možete pročitati i na hrvatskom jeziku.

Čistoća - Jonathan Franzen (VBZ; prevela Marina Horkić)

'Čistoća', naslov novog romana Jonathana Franzena, ujedno je i značenje imena glavne junakinje (Purity) i koncept koji zadobiva mnoge oblike u romanu. Purity Pip Tyler živi kao skvoterica u Oaklandu, opterećena je studentskim kreditom, a jedina joj je obitelj majka. Odrasla gotovo u izolaciji, ne zna majčin pravi identitet ni tko joj je otac i boji se da nikad neće imati normalan život. Druženje s anarhistima iz Njemačke odvodi Pip u Južnu Ameriku gdje počinje raditi kao pripravnica u Sunčanom projektu, hakerskoj skupini sličnoj WikiLeaksu. Pip se nada da će ondje otkriti tajnu svoga podrijetla. Na čelu grupacije karizmatični je Andreas Wolf koji je mladost proveo u Istočnoj Njemačkoj i proslavio se u vrijeme pada Berlinskoga zida. Premda mnogo stariji od nje, Wolf pokazuje naklonost prema Pip i između njih se razvija poseban i intenzivan odnos.

Ova se priča grana u prošlost i sadašnjost, u sedam povezanih dijelova knjige koji su ispripovijedani kroz prizme različitih likova. Pritom Franzen stvara svijet originalnih i nezaboravnih likova – novinari, leakeri, ljubavnici i supružnici, loši pisci, karijeristi, tragičari. Gotovo svaki lik u romanu traži čistoću u nekom obliku, a propitivanje istine i laži, čistog i zagađenog događa se na mnogim razinama njihove egzistencije i međusobnih odnosa, poručuju iz VBZ-a. 

'Četrnaest godina nakon 'Korekcija' i pet godina nakon 'Slobode', Franzen je napisao još jedan velik roman, najintimniji dosad, u kojem je svojem glasu dodao neke nove tonove', zaključio je pak The New York Times

Islednik - Dragan Velikić (Meandar)

'Za Dragana Velikića, kao i za Ivu Andrića nekada, roman je dio šireg autorskog projekta, možda ne baš work in progress tipa, ali svakako jednog dinamičnog koncepta koji se iz knjige u knjigu sve više otvara prema događajima, ljudima, različitim povijesnim interpretacijama. Velikić u 'Isledniku' piše i o nezdravim opsesijama stanovanjem, okućivanjem, o neprelaznim carstvima kućnih pragova. Velikić 'isljeđuje' taj bijedan i veličanstven svijet matrijarhata, tužan u svojoj naivnosti i čestitosti, ali i opasan u svojoj bizarnoj skučenosti', rekao je o 'Isledniku' književni kritičar Nenad Rizvanović. Riječ je o novoj izvrsnoj knjizi jednog od najvažnijih srpskih prozaika, inače pisca kojemu je Pula jedna od ključnih životnih odrednica i književnih tema.

Dragan Velikić (Beograd 1953.), diplomirao je svjetsku književnost s teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter. Od lipnja 2005. do studenoga 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Objavio je romane: 'Via Pula' (1988., 1989., 1990., 2008.; Nagrada Miloš Crnjanski), 'Astragan' (1991., 1992., 1996., 2008.), 'Hamsin 51' (1993., 1995.), 'Severni zid' (1995., 1996.; stipendija Fonda Borislav Pekić), 'Danteov trg' (1997., 1998)., 'Slučaj Bremen' (2001., 2002.), 'Dosije Domaševski' (2003., 2004.), 'Ruski prozor' (2007., 15 izdanja, Ninova nagrada za roman godine, Nagrada 'Meša Selimović' i Srednjoevropska nagrada za književnost), 'Bonavia' (2012.), 'Islednik' (2015., nagrada Kočićevo pero).

Majstor i ja - Elif Shakan (Hena com; prevela Maja Tutavac)

Kad se maleni Džihan kao slijepi putnik obreo na brodu što je jedrio za Istanbul, ni slutio nije da će ga to putovanje odvesti ne samo u osmansku prijestolnicu na vrhuncu njene moći, već će ga zahvatiti struja znanja, stvaralaštva i napretka – struja kojoj se bilo teško oduprijeti. Na njegovom će ga putu pratiti mnoge opasnosti, steći će brojne neprijatelje, ali će mu sudbina darovati i dva zaštitnika i prijatelja čije će se životne putanje ukrstiti s njegovom i učiniti tu avanturu vrijednom svake minute. Već će se na brodu Džihan neraskidivo povezati s rijetkim bijelim slonom Čotom, egzotičnom životinjom poslanom kao dar sultanu Sulejmanu, a u Istanbulu će susresti graditelja Sinana – čovjeka pod čijim će mentorstvom, a zahvaljujući svojoj nezaustavljivoj znatiželji, postati prvo šegrt pa kalfa te na koncu i njegov nasljednik, opisuju priču romana 'Majstor i ja' iz Hena com.

'Majstor i ja' najnoviji je roman Elif Shafak, posvećen umjetnosti, graditeljstvu i znanju, a u kojem nam na svoj osobit način tka nadahnutu priču koja zrači delikatnom atmosferom epohe obilježene stvaralačkom energijom Sinana graditelja. Povijesna osnova romana filigranski je nadopunjena ljubavnom pričom, intrigantnim zapletima, misticizmom te meandriranjem u svim onim pravcima koji će panoramu prijestolnice u vrijeme njezina procvata pretvoriti u zanimljiv pregled umjetničkih, povijesnih, političkih i općedruštvenih događaja toga doba.

U krugu - Karl Frode Tiller (Naklada Ljevak; preveo Munib Delalić)

Roman 'U krugu' pokriva širok i dubok spektar i u psihološkom i u sociološkom smislu. Glavni junak David pati od amnezije. Oglas objavljen u novinama poziva njegove znance i prijatelje da mu pišu pisma kako bi mu potaknuli sjećanje. Ta pisma čine mrežu tekstova u kojima se Davidova biografija – kao i biografije onih koji mu pišu – ponovo ispisuje i dovodi u pitanje. Pisma su usredotočena uglavnom na prošlost, govoreći o tome što se dogodilo generaciji Norvežana sredinom 20. stoljeća, o rodnim ulogama i o potrazi za identitetom. Iako se radnja romana odvija tijekom samo nekoliko tjedana, uspijevamo doznati priču o nekoliko generacija na puno elegantniji, ekonomičniji i dinamičniji način nego u klasičnim obiteljskim kronikama, poručuju iz naklade Ljevak.

Karl Frode Tiller majstorskom vještinom iznosi na površinu mračne sile u ljudskom umu razotkrivajući napete međuljudske odnose. Radnja se kreće između opisa sadašnjosti i dnevničkih sjećanja na razdoblje 1970-ih i 1980-ih u kojima se opisuje Davidov život – no naratori prije svega opisuju sebe i sjećanja na vlastite frustracije i bijes, na neispunjena očekivanja, na obiteljske sukobe i razočaranja, na gorke nesporazume između očeva i sinova i na bračne inkompatibilnosti. Tiller ima oštro oko za nepisana pravila male usko povezane norveške zajednice, gdje je rodna diskriminacija na početku 20. stoljeća još živa i gdje ispod površine cvjeta mačo kultura. Kritičari ovaj višestruko nagrađivani roman (osvojio je, između ostaloga, nagradu Brageprisen, Nagradu norveške književne kritike i Nagradu EU za književnost) proglašavaju remek-djelom napisanim vrlo inteligentno, ibsenovskom virtuoznošću.