U svome se radu dizajner često kritički osvrće na monokulturu dubrovačkog masovnog turizma koja, po njegovom mišljenju, transformira prostorni i društveni kontekst do neprepoznatljivosti te, kada su potrebe zajednice u pitanju, do neuporabljivosti.

I sam naziv izložbe, Stvaranje mjesta, otvorene do 15. travnja, sugerira njegov kritički pogled te je svojevrsni kontrapunkt općeprihvaćenom pojmu „stvaranja destinacije“ koji doživljava kao devalvirajući proces u društvenom te dugoročno i u ekonomskom smislu. Kako će Franković objasniti svoj rad: „Važno je osvijestiti da je dizajn i društvena i politička praksa, on je jedan od alata pomoću kojeg strukture moći oblikuju i reguliraju društvene odnose. Pa ako znamo da to čine zahvaljujući i dizajnu, zašto ne bismo u nekom izmijenjenom kontekstu, krenuli „odozdo“ i koristili dizajn kao alat za društvenu promjenu?“

Upravo u vjeri da će svojim radom potaknuti raspravu o temama koje negativno utječu na život zajednice, učestvovao je u procesu kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture, surađivao na projektima Art radionice Lazareti, sudjelovao u pokretanju i organizaciji Unseen Mini Film festivala u Cavtatu, oblikovao vizualni identitet i plakate Dubrovačkih ljetnih igara te pakiranja proizvoda za Aromu Raguseu. Svi navedeni radovi mogu se vidjeti na izložbi, a dio njih nastao je i u suradnji s drugim umjetnicima poput Ane Opalić, Marka Ercegovića, Pera Mrnarevića ili Zorana Đukića s kojima, uz mjesto rođenja, dijeli i interes za ovu temu.

Jedan dio eksponata tako direktno tematizira stvarna mjesta, poput autorova rodnog Dubrovnika, dok preostali materijali komuniciraju žudnju za obnavljanjem veza s drugim mjestima, ljudima, zajedničkim prostorima, iskustvima i sadržajima koji su se u protekle dvije pandemijske godine pokazali dragocjenima.

„Ova izložba nudi pregled načina na koje se grafičkim dizajnom može komunicirati, čitati, interpretirati, kritički analizirati, zamišljati, čak i iznova kreirati stvarna i imaginarna mjesta. Jedan plakat ili knjiga mogu nas odvesti na putovanje mjestima, učiniti nas svjesnijima skrivenih dimenzija poznatih nam okruženja ili nas uvesti u posve nepoznata. Naizgled konvencionalna stvar poput naslovnice romana može postati prizorište, a taktilni aspekt knjige može nas uvesti u prostor koji ona tematizira. Na tom tragu i obična poštanska marka možda nije pismo, ali je početak putovanja jednog pisma u daleke krajeve.“ - kako kustos i kreativni autor koncepta izložbe, Marko Golub objašnjava.

Stoga se kao dio odabranog postava može pronaći i naslovnica romana Kradljivica knjiga, kao i prikaz procesa nastajanje iste, a za koji je autor knjige Markus Zusak rekao da je identičan njegovu načinu rada. Posebnu priču nosi i oblikovanje fotografske knjige Dom autorice Ane Opalić koja nas, presvučena u zidnu tapetu, taktilnim iskustvom uvodi u fotografski sadržaj domova koji, naizgled obični, snažno odišu atmosferom ljudskog stradanja.

Uz recentnije radove mogu se vidjeti i oni stariji, poput plakata za Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih BIT 2009., izložbu Svjetlo, održanoj u Domu HDLU 2003. te oni ranije nastali za Dubrovačke ljetne igre iz faze uspješne desetogodišnje suradnje s dizajnericom i fotografkinjom Ivanom Vučić u studiju Laboratorium.

Kao najstariji uvršteni rad na izložbi nalazi se i primjerak nagrađene poštanske marke, izrađene povodom obilježavanja 100 godina društva hrvatskih književnika, 2001. godine.

Krajem kolovoza Stvaranje mjesta gostovat će u sklopu programa dubrovačke Art radionice Lazareti (ARL), a krajem godine i u Multimedijalnom kulturnom centru (MKC) u Splitu.