Martina Turkalj na mjesto izvršne direktorice Osorskih glazbenih večeri došla je na ponudu grada Malog Lošinja nakon Danijela Marušića, osnivača i dugogodišnjeg ravnatelja Festivala koji je sve te godine radio na promicanju Festivala, klasične glazbe i samog Osora i Malog Lošinja. Osorske glazbene večeri imaju bogatu i dugogodišnju tradiciju, a ove će se godine održati po 37. put.

Koja je tajna dugovječnosti tog festivala? Što ga izdvaja i čini posebnim?

Osorske glazbene večeri su glazbeno-scenski festival od nacionalnog značaja i središnja manifestacija u kulturi Primorsko-goranske županije, koja hrvatsko glazbeno stvaralaštvo stavlja u prvi plan. Upravo zbog te posebnosti svrstava se u sam vrh kulturnih manifestacija RH, pa je tako u lipnju 2011. godine postala, zajedno s Varaždinskim baroknim večerima, Splitskim ljetom, Dubrovačkim ljetnim igrama i Pulskim filmskim festivalom - jedan od nacionalnih, takozvanih top pet hrvatskog kulturnog nasljeđa.

I doista, Osorske glazbene večeri postale su svojevrsni brand našeg otočja koji bilježi veliku posjećenost kako domaćih, tako i stranih gostiju, a odvija se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije, Grada Zagreba i Grada Malog Lošinja. Ovaj festival mjesto je gdje su oživljena mnoga značajna glazbena djela, a neka su skladana upravo za Osorske glazbene večeri. Brojni slavni skladatelji, poput Borisa Papandopula, Stjepana Šuleka i Jakova Gotovca ili pak Krste Odaka, Stanka Horvata, Anđelka Klobučara, Berislava Šipuša i Pavla Dešpalja, obilježili su ovaj festival. Osorske glazbene večeri, osim što pokušavaju doprinijeti zaštiti kulturne baštine, nastoje podržati i promovirati najbolje mlade glazbenike Hrvatske, koji su primili najviše glazbene nagrade u Hrvatskoj, omogućivši im da se predstave samostalnim koncertima. Sve to čini Osorske glazbene večeri posebnim festivalom.

Ovogodišnji festival sastoji se od čak 17 koncerata koji će se održati od 20. srpnja do 28. kolovoza, a osim renomiranih imena klasične glazbe, nastupit će i mladi, talentirani glazbenici koji su ujedno i dobitnici prestižnih nagrada klasične glazbe u Hrvatskoj. Jedna od posebnosti je i izvođenje Osorske trilogije Borisa Papandopula i Berislava Šipuša u tri večeri. Na svečanosti otvorenja 20. srpnja u 21 sat Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a izvest će prvi dio Osorske trilogije, Osorski rekvijem pod dirigentskom palicom Marka Letonje. Osorskim misterijem 22. srpnja dirigirat će Tonči Bilić, a zadnji, Osorski plač pod ravnanjem Berislava Šipuša, bit će izveden treće večeri Festivala, 24. srpnja. Ove godine programski će se obilježiti 20. obljetnica smrti Brune Bjelinskoga. U segmentu praizvedbi očekuje se pet novih djela, od najstarijeg Miroslava Miletića do najmlađeg Dubravka Palanovića. Djelo Davorina Kempfa doživjet će hrvatsku praizvedbu u interpretaciji puhačkog trija Milka Pravdića. Festival će ugostiti i inozemne goste poput Komornog gudačkog orkestra Slovenske filharmonije i Gudačkog kvarteta Fondacije veronske Arene, a Osorske glazbene večeri dobile su i dva ambasadora Festivala - violončelisticu Moniku Leskovar i udaraljkaša Filipa Merčepa. To su samo neke od posebnosti, a detaljan program Festivala može pogledati i na našoj internetskoj stranici www.osorskeveceri.org.

Klasična glazbena umjetnost konstantno se bori s financijskim sredstvima. Kako svake godine uspijevate organizirati festival na najvišoj umjetničkoj razini?

Unatoč financijskoj krizi koja traje već nekoliko posljednjih godina, Festival uspijeva poslovati u zadovoljavajućim uvjetima. Naravno, budžet je skroman, pa je prava umjetnost od tih skromnih sredstava napraviti ovako veliki kulturni festival. Unatoč svemu, uspijevamo zadržati kvalitetu, ugled i prepoznatljivost Osorskih glazbenih večeri. Financijsku sliku uspjeli smo zaokružiti uz kvalitetne pripreme i promociju. U tome nam pomažu i sponzori koji prepoznaju važnost klasične glazbe, ali i Ministarstvo kulture, grad Mali Lošinj i Primorsko-goranska županija čija nam je podrška od neizmjerne važnosti.

Kakve su reakcije publike i koliki je njezin interes za Festival?

Ponosna sam što mogu istaknuti da Osorske glazbene večeri privlače velik broj posjetitelja, što domaćih, što stranih. Osim vrhunske glazbene umjetnosti, posjetitelje privlače i zanimljive lokacije održavanja gdje se ujedno mogu upoznati i s kulturnom baštinom Osora. Neki turisti se već godinama vraćaju u Osor samo zbog Osorskih glazbenih večeri, što zbilja laska svima nama koji se trudimo pružiti im jedinstveni umjetnički spektakl. Naša publika je različita, od lokalnog stanovništva do turista iz različitih europskih zemalja, što ovaj festival čini još posebnijim. Naš cilj je predstaviti i poticati hrvatsko glazbeno stvaralaštvo, u čemu očito i uspijevamo. Sve nas posebno veseli ta međunarodna dimenzija Festivala gdje se susreću tradicionalni hrvatski i strani glazbenici i gdje se, osim djela domaćih autora, izvode i najbolji primjerci svjetske glazbene literature.

Što očekujete od ovogodišnjeg izdanja Festivala?

Ovogodišnji festival trajat će gotovo čitavo ljeto, prilikom čega će publika imati priliku uživati u nekim od najboljih glazbenih djela hrvatske kulture. Odluka Ministarstva kulture o svrstavanju Osorskih glazbenih večeri u top pet nacionalnih kulturnih festivala u cijelosti pokazuje da ova manifestacija iznimno značajna za očuvanje i razvoj hrvatske kulturne baštine. Po brizi za hrvatsku glazbenu prošlost, sadašnjost i budućnost nema slične manifestacije u našoj zemlji, zbog čega i ove godine očekujemo velik broj posjetitelja iz svih krajeva zemlje i svijeta.