Radove, koji su stajali ukupno 400 tisuća kuna, vodio je arheolog Andrija Nakić, uz nadzor povjesničara Josipa Pavića iz Odjela za kulturnu baštinu Ustanove, a na terenu su sudjelovali radnici iz programa Javnih radova za nezaposlene, koji je raspisao Grad Šibenik. Istraživanja su nadzirali djelatnici Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Ministarstvo kulture za radove je izdvojilo 110 tisuća, oko 70 tisuća dalo je poduzeće Čempresi, grad i država izdvojili su oko 90 tisuća, dok su ostalo sredstva Tvrđave kulture.

'Tvrđava sv. Mihovila vjerojatno je najvrjedniji spomenik u Šibeniku poslije šibenske katedrale. To je simbol grada koji zaslužuje da o njemu doznamo što više moguće i da sa svim mogućim resursima dođemo do dodatnih odgovora. S obzirom na to da je čitav kompleks jedna složena cjelina, puno puta pregrađivana i nadograđivana, sigurno nećemo doznati odgovore na sva pitanja, ali naš je zadatak da to pokušamo', rekla je Gorana Barišić Bačelić.

Zadnja velika istraživanja 1990-ih

Na tvrđavi sv. Mihovila u prošlosti su napravljena dva velika arheološka istraživanja. Prvo sedamdesetih godina, a drugo devedesetih godina, s prekidom tijekom ratnih godina. Ta istraživanja nisu publicirana i nikad nije jasno objavljeno što je u njima pronađeno tako da su se povjesničari i arheolozi tijekom najnovijih istraživanja morali snalaziti s terenskim dnevnicima iz Muzeja grada Šibenika.

Pavić i Barišić Bačelić prvo su predstavili rezultate istraživanja dijela uz dvostruke bedeme tvrđave gdje se nalazi kula. Taj dio dosad nije bio istražen, a tijekom najnovijeg istraživanja otkriven je obrambeni položaj koji je nadzirao morsko predgrađe Šibenika. Na njemu je otkriveno nekoliko puškarnica i mogućih otvora za topove malog kalibra. Rijetki pronađeni pokretni nalazi potječu kasnog srednjeg ili ranog novog vijeka.

Nova šetnica na zidinama

'Tijekom istraživanja uočili smo da su s vanjske strane puškarice i mogući topovski otvori što znači da je prostor funkcionirao kao sporedni položaj. Iskopali smo jako veliki dio, nismo se još spustili do otvora jer nam smetaju zidovi budući da je prostor nekoliko puta pregrađivan. Najviši zid koji se vidi izgrađen je tijekom Drugog svjetskog rata. Još imamo jako posla i još puno toga moramo istražiti', kazao je Pavić.

Tvrđava kulture Šibenik je za 2018. dobila potporu Ministarstva kulture za Program zaštite arheoloških kulturnih dobara u iznosu od 40 tisuća kuna. Sredstva Ministarstva, kao i dodatna sredstva Ustanove, iskorištena su za istraživanje na nekoliko lokacija tvrđave koja prije nisu bila arheološki istražena, a sve na temelju Plana stručnog upravljanja, istraživanja i sanacija na Tvrđavi sv. Mihovila, izrađenog od strane Ustanove.

U sljedećih godinu i pol dana na tvrđavi sv. Mihovila planiraju izgraditi i novu šetnicu koja će se nalaziti na zidinama sjeveroistočne poligonalne kule.

Obnavlja se i 'lažni zid'

Ispod sjeveroistočnog bedema tvrđave gdje se od 2014. postepeno obnavlja falsabraga, takozvani lažni zid. Prije potpune rekonstrukcije zida bilo je potrebno istražiti smjer kretanja i spoj s kulom Madonna koja je danas dio groblja sv. Ante. No, prije toga istraživači su morali odnijeti čak tisuću kubika zemlje i sekundarnog otpada koji se desetljećima bacao s groblja.

'Mislili smo da će biti puno manje zemlje nego što je bilo, a na kraju bilo skoro tisuću kubika koje smo odavde odnijeli u suradnji s djelatnicima tvrtke Čempresi. Istovremeno smo morali paziti da ne odnesemo nešto vrijedno što je bio jako mukotrpan posao. Teren smo potom sanirali, očistili zid koji je bio zakopan, potvrdili njegovu rekonstrukciju i smjer te očistili kulu Madonna. To je bio najzahtjevniji i najdulji postupak. Dolje smo našli i vrata koja su vjerojatno nastala prije kule i preko kojih je prostor vjerojatno komunicirao s nečim što je bilo prije kule Madonna na ovom području', ispričao je Josip Pavić.

Otvor u unutrašnjost bedema

Najvrjednije novo otkriće je otvor na sjeveroistočnom zidu tvrđave koji vodi u unutrašnjost bedema, a za koji su istraživači prvo mislili da je rupa za drenažu kojih po zidovima tvrđave ima puno.

'Nakon što smo krenuli čeprkati, shvatili smo da vjerojatno ipak nije riječ o takvom otvoru jer je ovaj bio veći. Točnije velik je 100 puta 60 centimetara, a pravi šok uslijedio je kada smo prošli kroz njega. Unutra se, naime, nalazi prostor u kojem se može uspraviti, a za koji do sada nismo znali. Otvor je sličan onome kakav postoji na tvrđavi sv. Ivana, a koji je služio za iznenadne napade na neprijatelja nakon čega bi se otvor zatrpao. Ipak, ne možemo sa sigurnošću reći radi li se o istom takvom otvoru', rekao je Pavić.