Iako je veći dio svojega života proveo bježeći od medija i u svojevrsnoj izolaciji, očito je postojalo i vrijeme kada je J. D. Salinger bio malo otvoreniji za komunikacija. Pisac glasovitog romana 'Lovac u žitu' se četrdesetih godina prošlog stoljeća rado dopisivao s djevojkom iz Toronta koja mu se obratila s molbom za savjetovanje oko literarne karijere.

Salinger nakon 1965. pa sve do svoje smrti 2010. nije objavio ni slova proze, iako postoje glasine o brojnim napisanim romanima, pa je pojava njegovih pisama u kojima još spominje nikad objavljenu priču izazvala priličnu senzaciju u literarnim krugovima. Danas 95-godišnja Marjorie Sheard, koja se sa Salingerom dopisivala prije više od pola stoljeća, odlučila se na prodaju njegovih pisama jer joj novac treba za zdravstvene troškove.

Salinger u jednom pismu spominje nikad objavljenu priču 'Harry Jesus' za koju neskromno kaže da će 'iščupati Amerikancima srce iz prsa i onda ga vratiti unutra bogatije i ljepše'. Pisma koja je Salinger razmjenjivao s Sheard kupio je Morgan Library & Museum, a dana su i na uvid new York Timesu. 1941. je Salinger, između ostaloga, otkrio Sheard kako je napisao 'prvo poglavlje u priči o Holdenu', misleći pritom očito na svojeg najpoznatijeg (anti)junaka Holdena Caulfielda. Zanimljivo je da je priča 'Slight Rebellion Off Madison' koja će kasnije postati jedno poglavlje 'Lovca u raži' prihvaćena za objavljivanje u New Yorkeru još 1941., ali je izašla tek nakon kraja Drugog svjetskog rata.

Oni koji su imali detaljno iščitati Salingerova novootkrivena pisma kažu kako su ponajviše fascinantna jer je pisac tada 'tek na početku svoje književne karijere', ali se već 'formirao njegov specifični glas'.