Izložba 'Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost?' zasnovana je na pozitivnim primjerima kupovanja radova suvremenih lokalnih umjetnika od strane lokalnih kupaca u namjeri da se potakne kolekcionarstvo', rekao je kustos te izložbe Branko Franceschi. Po njegovim riječima, kupovanjem umjetnina suvremenih umjetnika daje se izravan doprinos razvoju lokalne, splitske umjetničke scene i kulture.

Splitski salon pod motom 'Umjetnost preživljavanja' do sredine prosinca

'Na taj se način omogućuje umjetnicima da žive od onog što je njihov posao, a to je umjetnost," kazao je Franceschi. Doda je kako je u Hrvatskoj egzistencija umjetnika teška jer oni imaju sudbinu "kao i svi samostalni poduzetnici, a tržište rad kod nas nije regulirano'.

Jubilarni 40. Splitski salon, koji će trajati do sredine prosinca, održava se pod motom "Umjetnost preživljavanja", bit će otvorene još dvije izložbe: 'Mjesto za umjetnost' i 'In memoriam izložba preminulih dalmatinskih umjetnika' te više popratnih događanja, tematske rasprave i predavanja.

Izložba 'Mjesto za umjetnost' bit će otvorena 12. listopada u Dioklecijanovim podrumima i tom će prigodom, kako je istaknuo kustos te izložbe Božo Kesić, biti dodijeljena tradicionalna nagrada Splitskog salona 'Emanuel Vidović'.

Objasnio je kako se koncepcija izložbe 'Mjesto umjetnosti' bavi spomenicima i javnim skulpturama u prostoru, te se naslanja i na temu ovogodišnjeg Splitskog salona 'Umjetnost preživljavanja" u smislu odnosa prema javnoj skulpturi u Splitu i cijeloj Hrvatskoj.

'To je dosta problematično područje jer se tu ne radi samo o izvedbama novih djela, nego i o tretmanu postojećih spomenika i javnih skulptura', rekao je Kesić.

Sjećanje na preminule dalmatinske umjetnike

'In memoriam izložba preminulih dalmatinskih umjetnika' bit će otvorena 19. studenog u Multimedijalnom kulturnom centru, a kustos te izložbe Tonči Šitin upozorio je na problem zaboravljanja umjetnika i njihovih djela.'

'U Splitu veliki broj umjetnika kao da nestaje iz memorije i ne odaje im se nikakvo priznanje, te ćemo 'In memoriam izložbom dalmatinskih umjetnika' pokušati prekinuti takvu praksu', rekao je Šitin.

Po njegovim riječima, položaj likovnih umjetnika u Splitu, ali i u cijeloj Hrvatskoj je težak jer njima ništa nije osigurano, ne garantiraju im se autorska prava, prostori za rad, uplate doprinosa mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje...

'Nejasna je kulturna politika države, podržava se sustav koji nije prilagođen suvremenim tokovima umjetnosti jer država ne poznaje specifikum likovno-umjetničkog stvaralaštva već samo likovni rad kao proizvod, a ne i ono što stoji iza tog proizvoda - čovjek i njegovi problemi', istaknuo je Šitin.

On smatra kako se visoko umjetničko stvaralaštvo mora poticati projektima zapošljavanja, ateljeima i subvencijama.

'Situacija u kulturi u Hrvatskoj je tragična, svi se zaklinjemo u riječ 'kultura' i gdje god se taknemo ona se spominje, ali mi možemo govoriti o nekulturi koju posvuda vidimo', rekao je Šitin.

Organizator 40. splitskog salona je Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split (HULU).