Ocjenjujući da je po brojnosti posjeta svrstana u sam vrh izložbenih ostvarenja, ističe se da je izložba velik odjek doživjela kod domaće publike ali i da je imala brojne posjete iz susjednih zemalja, osobito iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije i drugih zemalja iz okruženja.

Javnost, mediji i struka, ocijenili su je 'izložbom godine', 'epohalnom izložbom' i sličnim, ističe se u oriopćenju i navodi da je prigodom njezinog zatvaranja ravnatelj MUO Miroslav Gašparović istaknuo: 'Izuzetno smo ponosni na realizaciju i uspjeh ove izložbe, posebice iz razloga što je njome Hrvatska napokon dobila respektabilno istraživanje ovoga razdoblja svoje povijesti, ključnog doba kad se zemlja emancipirala ne samo ekonomski nego i kao snažna kulturna sredina'.

Profesor Zvonko Maković, autor koncepta izložbe, također je izrazio zadovoljstvo: 'Izuzetno mi je drago da je izložba koju smo radili s velikim veseljem i velikim naporom imala ovakav odjek. To govori da smo pogodili nešto što je publici važno i korisno, a tiče se naše nedavne prošlosti koja nam itekako može pomoći u artikuliranju današnjice, baš kao i budućnosti.'

U izložbi je sudjelovalo 18 autora dionica koje su zaokružile svojevrsne 'fenomene' toga vremena, 92 suradnika, 62 institucije posuditelja te 84 privatna prosuditelja, ne samo iz Hrvatske već i iz Italije, Njemačke, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.

Pratio ju je bogat popratni program, brojna stručna vodstva, radionice, glazbene slušaonice, retrospektive filmova, okrugli stolovi i predavanja, suvenirski program, te velika monografija posvećenih razdoblju šezdesetih, zaključuje se u priopćenju.

Neki su mediji 'Šezdesete u Hrvatskoj' izložili kritici. Tako, izložbi je zamjeren nedostatak kustoske odlučnosti da razriješi napetost između marketinškog i muzeološkog pristupa te nedovoljno jasan kustoski koncept gdje bi u teorijskom pogledu trebao biti akcent u šezdesetima. Prema kritici, na izložbi nisu predstavljeni alternativna umjetnička scena i iznimno važni umjetnički i društveni fenomeni kojima se mogao pokazati iskorak koji će se dogoditi u sedamdesetima. Upravo je ta scena prva prepoznala sve konflikte i aporije samoupravnog socijalizma, ističe se u kritici. Izložbi 'Šezdesete u Hrvatskoj' zamjereno je i to da nije stupila u dijalog s izložbom 'Socijalizam i modernost' održanom prije šest godina u Muzeju suvremene umjetnosti, te da ju je propustila dopuniti novim spoznajama, nego se odlučila za lakše – 'praviti se kao da ove prve nije ni bilo'.